Zabranite reklame za fosilna goriva kako biste spasili klimu, poručuje šef UN-a

Dramatičan poziv na akciju

Industrije fosilnih goriva trebale bi biti zabranjene od oglašavanja kako bi se pomoglo spasiti svijet od klimatskih promjena, izjavio je šef Ujedinjenih naroda u srijedu. Glavni tajnik UN-a António Guterres nazvao je korporacije za ugljen, naftu i plin “kumovima klimatskog kaosa” koji su desetljećima iskrivljavali istinu i obmanjivali javnost.

Paralela s zabranom pušenja

Baš kao što je oglašavanje duhana zabranjeno zbog prijetnje zdravlju, isto bi sada trebalo vrijediti i za fosilna goriva, rekao je Guterres. Njegove izjave bile su njegova najoštrija osuda industrija koje su odgovorne za većinu globalnog zagrijavanja. Njegove izjave dolaze u trenutku kada nove studije pokazuju da se stopa zagrijavanja povećava i da su globalni temperaturni rekordi nastavili padati.

Povećanje globalnih temperatura

Podaci klimatske službe EU potvrđuju da je svaki od posljednjih 12 mjeseci postavio novi globalni temperaturni rekord za to doba godine. Visoke temperature bile su potaknute klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, iako su također dobile mali poticaj od klimatskog fenomena El Niño. Iako bi blijedi El Niño uskoro trebao donijeti pauzu u niz rekordnih mjeseci, temperature će dugoročno nastaviti rasti zbog emisija plinova koji zagrijavaju planet iz ljudskih aktivnosti.

Najtoplija godina

Prošla godina bila je najtoplija zabilježena, a Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je u srijedu izjavila da bi taj rekord mogao pasti već ove godine. Grupa od oko 50 vodećih znanstvenika odvojeno je izvijestila da se stopa globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem i dalje povećava. Otkrili su da kontinuirano visoke emisije plinova koji zagrijavaju znače da se svijet približava kršenju simboličnog ograničenja zagrijavanja od 1,5°C na dugoročnijoj osnovi.

Poziv na političku akciju

Kako bi pokušao spriječiti ovaj ishod, glavni tajnik UN-a pozvao je na bržu političku akciju u borbi protiv klimatskih promjena i “suzbijanje” industrije fosilnih goriva. “Moramo se izravno suočiti s onima u industriji fosilnih goriva koji su desetljećima pokazivali neumoljiv žar za ometanjem napretka.” Mnogi u industriji nafte, plina i ugljena “besramno su se ‘zelenili’ lobiranjem, pravnim akcijama i masivnim reklamnim kampanjama.”

Poziv na zabranu reklamiranja fosilnih goriva

“Pozivam svaku zemlju da zabrani oglašavanje tvrtki za fosilna goriva,” rekao je Guterres publici u New Yorku. “I pozivam medije i tehnološke tvrtke da prestanu uzimati oglašavanje fosilnih goriva.” Kao odgovor, predstavnici skupina za fosilna goriva rekli su da su predani smanjenju svojih emisija.

Reakcije industrije fosilnih goriva

“Naša industrija je usmjerena na nastavak proizvodnje pristupačne, pouzdane energije dok se suočavamo s klimatskim izazovom, a bilo kakve tvrdnje koje govore suprotno su netočne,” rekla je Megan Bloomgren, viša potpredsjednica za komunikacije u Američkoj naftnoj zakladi.

Mjere protiv obmanjujućih ekoloških tvrdnji

Britansko regulatorno tijelo za oglašavanje prethodno je obećalo suzbiti obmanjujuće ekološke tvrdnje, dok je Europska unija nedavno najavila novi zakon za rješavanje problema. Guterresov poziv na potpunu zabranu oglašavanja fosilnih goriva ide dalje – ali nema pravnu snagu i UN nema sredstva za provođenje ideje. Međutim, to će biti viđeno kao poticaj za aktiviste koji su se borili protiv sponzorstva i oglašavanja od strane tvrtki za ugljen, naftu i plin.

Utjecaj na kulturne i sportske događaje

Oba književna festivala Hay i Edinburgh nedavno su obustavili sponzorstvo investicijske tvrtke Baillie Gifford nakon kontroverze oko veza s tvrtkama za fosilna goriva. Sport je jedno od najvećih područja oglašavanja i sponzorstva fosilnih goriva, a nogomet ima dugu povezanost s proizvođačima nafte i plina. Zabrinutosti zbog ljudskog zdravlja dovele su do zabrane sponzorstva alkohola i duhana u nogometu u prošlosti, a zeleni aktivisti će se nadati da će podrška Guterresa vidjeti fosilna goriva na isti način.

Hitnost situacije

U svom govoru, Guterres je naglasio da je vrijeme od suštinskog značaja, s utjecajima rastućih temperatura koje se već osjećaju – poput nedavnih smrtonosnih toplinskih valova u Aziji ili poplava u Južnoj Americi. Rekordno visoke globalne temperature znače da su prosječne temperature u proteklih 12 mjeseci bile 1,63°C iznad “predindustrijskih razina” iz kasnih 1800-ih, prema podacima Copernicusa.

Zaključak: neviđena vremena

“Živimo u neviđenim vremenima,” kaže Carlo Buontempo, direktor Copernicusa. Ovo ne predstavlja kršenje Pariškog klimatskog sporazuma, u kojem se gotovo 200 zemalja obvezalo pokušati zadržati porast temperature ispod 1,5°C, kako bi se pokušalo izbjeći neke od najgorih posljedica klimatskih promjena. To je zato što se Pariški sporazum općenito razumijeva kao 20-godišnji prosjek – kako bi se izgladila prirodna varijabilnost. U cjelini, proteklo desetljeće bilo je oko 1,2°C toplije od predindustrijskih razina.

Blizu dugoročnog kršenja ciljeva

Ali nova studija objavljena danas od strane grupe vodećih klimatskih znanstvenika istaknula je koliko je svijet blizu dugoročnog kršenja granice od 1,5°C. Procjenjuju da od početka 2024. svijet može emitirati samo oko 200 milijardi tona više ugljičnog dioksida (CO2) za 50/50 šanse da se zagrijavanje zadrži na 1,5°C – u odnosu na 500 milijardi tona početkom 2020. godine. Pri trenutnim stopama emisija, ovaj “ugljični budžet” mogao bi biti iscrpljen do 2029. godine – iako svijet vjerojatno ne bi prešao dugoročnu granicu od 1,5°C sve do nekoliko godina kasnije, zbog zagrijavajućih učinaka stakleničkih plinova osim CO2.

Neizvjesnosti i napredak

Postoje neizvjesnosti o tome kako će klimatski sustav točno reagirati na ove čimbenike, i naravno hoće li zemlje hitno smanjiti emisije. “Imamo određenu kontrolu nad ovim kao društvo,” kaže vodeći autor prof. Piers Forster, direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Sveučilištu Leeds. Usprkos mračnoj slici, bilo je nekog nedavnog napretka, s posebno brzim rastom obnovljive energije iz vjetra i solarne energije. Emisije stakleničkih plinova također pokazuju znakove stabilizacije – ali su još uvijek na rekordno visokim razinama.

Potreba za brzim djelovanjem

Treba ih brzo smanjiti ako globalni ciljevi imaju šanse biti ispunjeni, jer svaki dio stupnja zagrijavanja pogoršava klimatske posljedice. “Svaki stupanj je važan; svaka desetina stupnja je važna,” kaže Ko Barrett, zamjenica glavnog tajnika WMO-a. “Razlika između 1,5°C i recimo 2°C mogla bi značiti […] strašne posljedice za obalne zajednice, za krhke ekosustave i biološku raznolikost koja se nalazi unutar njih, te za ledenjake i zaleđene dijelove svijeta.

Izvor: BBC