U Umagu održano predavanje o klapskom pjevanju i njegovom razvoju u Istri

U Gradskoj knjižnici Umag održano je predavanje pod nazivom "Klape i klapsko pjevanje u Istri", koje je vodio magistar glazbe Branislav Ostojić. Tema je bila tradicija klapskog pjevanja, s posebnim naglaskom na njegov razvoj u Istri.

Klapsko pjevanje – od Dalmacije do UNESCO-a
Klapsko pjevanje potječe iz Dalmacije i izvodi se višeglasno, bez instrumentalne pratnje. Obuhvaća teme ljubavi, mora i svakodnevice, a od 2012. godine nalazi se na UNESCO-ovom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Danas se klape mogu čuti diljem svijeta, uključujući i moderne verzije s glazbenom pratnjom.

Klape u Istri – početak i razvoj
Ostojić je istaknuo da su prve dalmatinske klape nastajale sredinom 19. stoljeća, spontano u konobama i na ulicama. Po uzoru na njih, tijekom 20. stoljeća formirane su prve istarske klape. Prva je bila klapa Medulin (1960.), a potom i one u Marušićima, Umagu, Buzetu, Puli, Motovunu, Rovinju i drugim mjestima.

U početku su izvodile dalmatinske pjesme, no početkom 1980-ih repertoar se prilagođava istarskom glazbenom izričaju. Pojavljuju se harmonizirane verzije tradicionalnih istarskih pjesama, a skladatelji poput Stipišića-Delmate, Frlete, Prašelja i drugih doprinose stvaranju novih skladbi temeljenih na lokalnim glazbenim idiomima.

Ostojić je pojasnio kako su se klapske pjesme širile Istrom i zahvaljujući mladima koji su ih donijeli iz Dalmacije nakon služenja vojnog roka.

Klapa kao kulturni fenomen
Danas je klapsko pjevanje duboko ukorijenjeno u Istri. Održavaju se redoviti susreti i koncerti koji okupljaju zaljubljenike u ovu glazbenu tradiciju. Ostojić je objasnio i podrijetlo riječi "klapa", koja dolazi iz tršćanskog dijalekta i označava grupu povezanu prijateljstvom i pjesmom. U Brtonigli se, primjerice, koristila riječ "klapazzina", kao naziv za manju klapu.

Zborovi i klape – različiti putevi
Sredinom prošlog stoljeća u Istri su se osnivali zborovi, ali su se mnogi ugasili, dok su klape opstale i širile se, zbog manjih troškova i veće popularnosti kod publike. Medijska prisutnost dodatno je istisnula zborsko pjevanje, iako ono u Istri ima dublju povijest.

Dvije glazbene baštine – dvije UNESCO zaštite
Ostojić je upozorio da klapsko pjevanje, koje se temelji na harmoniji, teško može u potpunosti integrirati istarsku ljestvicu, specifičnu po uskim intervalima i izvođenju "na tanko i debelo". Ovaj dvoglasni stil je 2009. također uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Klape danas
U završnom dijelu predavanja, Ostojić je govorio o klapskim festivalima i predstavio istarske klape koje su opstale zahvaljujući entuzijazmu lokalnih glazbenika. Naglasio je važnost lokalne podrške i održavanja glazbene tradicije koja Istru čini prepoznatljivom na kulturnoj karti Hrvatske.

Izvor: Glas Istre
Foto: Mješoviti pjevački zbor Korona iz Umaga, društvene mreže