Procjenjuje se da oko 5000 ljudi u Hrvatskoj svakodnevno skuplja plastične boce kako bi osigurali osnovne prihode. Riječ je o osobama koje su kroz ovaj neformalni posao stvorile izvor zarade, za neke jedini, koji im omogućuje preživljavanje.
Ove podatke iznijela je prof. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, koja je gostovala u podcastu "Ideje na stolu", govoreći o gospodarenju otpadom. Istaknula je da su skupljači boca postali sastavni dio sustava povrata ambalaže u Hrvatskoj.
"To su ljudi koje svakodnevno viđamo, hodaju ulicama, prikupljaju boce i odnose ih u trgovine u zamjenu za naknadu. Oni su dio ovog sustava i pomažu da boce završe tamo gdje trebaju," objasnila je.
Sustav povratne naknade uveden je 2006. godine, a omogućio je brzo čišćenje okoliša i visoku stopu reciklaže. No, posljednjih godina stopa povrata pala je s 95% na 75-80%, dijelom zbog uvođenja plavih vrećica i zatvaranja kontejnera, što je ograničilo pristup neformalnim skupljačima.
"Mnogi od njih ovise o ovom poslu, no sada im je otežan pristup ambalaži koja se odlaže na drugačiji način. Ipak, i dalje igraju važnu ulogu u gospodarenju otpadom," dodala je prof. Anić Vučinić.
S povećanjem naknade na 10 centi po boci od 1. siječnja 2024., očekuje se da će se interes za skupljanje boca ponovno povećati, no pitanje opstanka neformalnih skupljača i dalje ostaje otvoreno.
Izvor: net.hr