Sve više umirovljenika suočeno s blokiranim računima zbog dugovanja

Mnogim umirovljenicima u Hrvatskoj financijski pritisak dolazi s raznih strana, a najviše ih pogađaju dugovanja za režije i kredite. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u srpnju 2024. godine zabilježeno je nešto više od 18.000 ovrha na mirovinama. Većina tih ovrha odnosi se upravo na neplaćene kredite i režije.

Smanjenje broja ovrha u odnosu na prošlu godinu
Usporedba podataka za 2023. i 2024. godinu pokazuje pozitivan trend smanjenja broja ovrha. U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine, provedeno je 15 posto manje ovrha nego u istom razdoblju prošle godine. Iako je brojka i dalje visoka, smanjenje od 15 posto ukazuje na moguće poboljšanje financijske situacije dijela umirovljenika.

Različite vrste dugovanja
Osim kredita i režija, umirovljenici duguju i za zakonsko uzdržavanje te ostale financijske obveze. U srpnju je zabilježeno 16.178 ovrha zbog dugovanja za kredite i režije, 1.587 zbog zakonskog uzdržavanja te 333 ovrhe vezane uz naplatu drugih tražbina. Unatoč tome, ukupan broj ovrha smanjen je u odnosu na prethodnu godinu.

Broj blokiranih računa prema podacima Fine
Podaci Financijske agencije (Fina) pokazuju da ukupno 204.000 hrvatskih građana ima blokirane račune, od čega je više od 30.000 umirovljenika. Zanimljivo je da su podaci Fine nešto viši od onih HZMO-a, što može biti posljedica razlika u evidenciji. Prema tim podacima, prosječan umirovljenik s blokiranim računom duguje oko 31.000 eura, a mnogi od njih su u blokadi već više od šest godina.

Zaštićeni računi
Pored onih s blokiranim računima, oko 49.000 umirovljenika prijavilo je mirovinu kao zaštićeno primanje, što im omogućuje djelomičnu zaštitu od ovrha. Dugovanja su uglavnom prema državi, bankama i drugim financijskim institucijama, što dodatno otežava financijsku situaciju ovih građana.

Ovi podaci ukazuju na ozbiljne financijske izazove s kojima se suočava značajan broj umirovljenika u Hrvatskoj, posebno kada se uzme u obzir dugogodišnja blokada računa i visina dugovanja koja raste zbog kamata.

Izvor: Glas Istre