Ostalo

Superinteligentna hobotnica vodi podvodne lovačke ekipe

Objavljeno: 16.10.2024.

Istraživanja su otkrila nevjerojatne sposobnosti hobotnica, koje su već poznate po svojoj visokoj inteligenciji. Novo otkriće pokazuje da hobotnice mogu okupiti ribe u grupe za zajednički lov, gdje hobotnica preuzima vodeću ulogu. Ovakvo društveno ponašanje među vrstama vrlo je rijetko, no kod hobotnica ono predstavlja dio njihovih naprednih lovačkih strategija.

Zajednički lov u morskim dubinama

U rujnu 2024. godine, istraživači sa Sveučilišta u Lisabonu, Instituta Max Planck i Sveučilišta u Konstanzu objavili su studiju u kojoj su opisali složen oblik podvodnog lova. Promatrali su interakciju između velike plave hobotnice (Octopus cyanea) i riba poput cipla i škrpine. Svaka lovačka skupina sastojala se od jedne hobotnice i nekoliko riba, koje su pomagale u pronalaženju plijena.

Ribe imaju ulogu izviđača, prateći kretanje potencijalnog plijena, poput rakova i mekušaca. Kada pronađu metu, ribama je zadatak privući pažnju hobotnice, koja zatim odlučuje hoće li započeti lov. Hobotnica koristi svoje krakove kako bi izmamila plijen iz skrovišta u koje ribe ne mogu doprijeti. Plijen ne dijele, već ga pojede onaj tko prvi stigne.

Kazna za neposlušne ribe

Ako neka riba ne pridonosi lovu, već samo čeka priliku za "besplatan obrok", hobotnica će je kazniti udarcem krakova. Primijećeno je da manje produktivne ribe češće dobivaju "udarce", dok one koje bolje obavljaju zadatke bivaju manje kažnjene.

Hobotnice: majstori bijega i učenja

Poznato je da hobotnice posjeduju iznimne vještine, poput otvaranja staklenki i bijega iz akvarija. Također su sposobne učiti promatranjem. U jednom eksperimentu, hobotnica promatrač oponašala je ponašanje druge hobotnice nakon što je vidjela kako bira između dva predmeta različitih boja.

Sličnost sa snom ljudi

Znanstvenici su otkrili da hobotnice prolaze kroz dvije faze sna – tihu i aktivnu. Tijekom aktivnog sna njihova koža mijenja boju, a pokreti očiju i mišića postaju vidljivi, što podsjeća na REM fazu ljudskog sna u kojoj se javljaju snovi. U jednom eksperimentu hobotnica je čak mijenjala boju i ispuštala tintu tijekom sna, što je navelo znanstvenike na pretpostavku da bi mogla sanjati – možda čak i imati noćne more.

Ovo otkriće dodatno potvrđuje kompleksnost ponašanja hobotnica, čineći ih jednim od najfascinantnijih stanovnika podmorja.

Izvor: express.24sata.hr