Stručnjak o uzrocima poplava u Bosni i Hercegovini

Klimatske promjene i gradnja na padinama ključni faktori

Poplave koje su nedavno pogodile Bosnu i Hercegovinu posljedica su kombinacije klimatskih promjena i neprilagođene gradnje, izjavio je za Avaz profesor Muriz Spahić, osnivač Udruženja geografa BiH te bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, nagla pojava poplava uslijedila je nakon dugotrajne ljetne suše, što je tipična pojava kod klimatskih fluktuacija. Spahić objašnjava kako ljetne vrućine destabiliziraju padine, narušavajući njihov toplinski kapacitet, što ih čini ranjivijima na intenzivne oborine. Tijekom jakih kiša, ove labilne padine ne mogu izdržati pritisak vode, što uzrokuje pomicanje sedimenta i stvaranje poplavnih tokova.

Profesor ističe da je jedan od ključnih uzroka katastrofe i gradnja naselja na područjima podnožja padina, što je stvorilo dodatne rizike. Ogromne količine vode koje su se slijevale niz padine izazvale su geomorfološke promjene koje se inače ne bi dogodile ni tijekom stoljeća. Spahić podsjeća na povijesne primjere, poput klizišta u Tadžikistanu 1911. godine, koje je progutalo cijelo selo i stvorilo prirodnu branu, čije potencijalno pucanje danas prijeti milijunima ljudi.

Uz to, profesor naglašava i potrebu za boljim prostornim planiranjem, upozoravajući na opasnosti koje donosi izgradnja u područjima sklonim klizištima. Kao poseban primjer, spominje visoku branu Ulog kod Kalinovika, koja može ugroziti dolinu Neretve i priobalje Jadranskog mora u slučaju katastrofe.

Spahić također ističe kako su korita rijeka loše održavana, a nepravilno odlaganje smeća i prekomjerna sječa šuma samo dodatno povećavaju rizik od sličnih prirodnih katastrofa u budućnosti, osobito u uvjetima klimatskih promjena koje se nastavljaju pogoršavati.

Izvor: 24sata.hr