Srbija godinama masovno oprema svoje oružane snage. Zašto?

Glas Istre piše o zabrinjavajućoj naoružanosti Srbije, koja godinama povećava svoj vojni arsenal, posjedujući više tenkova nego sve države bivše Jugoslavije zajedno. Portal Deutsche Welle (DW) analizira motive iza ove vojne moći Srbije i postavlja pitanje o mogućoj destabilizaciji regije.

Glas Istre prenosi pisanje Deutsche Welle, koji u tekstu Aleksandera Rhoterta ističe da su kosovska predsjednica Vjosa Osmani i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović otvoreno upozorili na prijetnje iz Srbije. Osmani je izjavila kako bi se Zapadni Balkan mogao pridružiti Europskoj uniji i NATO-u samo ako Srbija bude tretirana kao "satelitska država Rusije". Bećirović je pak na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda upozorio da srpsko vodstvo prijeti teritorijalnom integritetu BiH.

Naoružanje i vojna nadmoć Srbije

„Beograd posljednjih godina masovno oprema svoje oružane snage,“ prenosi Glas Istre navodeći podatke DW-a. Srbija je kupila francuske borbene avione, ruske jurišne helikoptere i kineske protuzračne sustave, dok su izvještaji sugerirali i nabavku tisuća dronova iz Irana. Beogradski proračun za obranu, koji iznosi 1,3 milijarde eura, deset puta je veći od kosovskog.

Srbija posjeduje oko 250 tenkova, što nadmašuje zbroj tenkova svih drugih država bivše Jugoslavije. Hrvatska je na drugom mjestu sa 75 tenkova, BiH ima 45, dok Kosovo i Crna Gora nemaju tenkova. Kosovo se stoga okrenulo nabavci turskih dronova i američkih protuoklopnih projektila kako bi poboljšalo svoju obrambenu sposobnost.

"Srpski svet" i politički odnosi u regiji

Glas Istre navodi da srpski predsjednik Aleksandar Vučić propagira koncept "Srpskog sveta", varijantu nekadašnjeg projekta "Velike Srbije". Ove godine Vučić je predvodio "Sveopći srpski sabor", na kojem su sudjelovali predstavnici Srba iz cijele regije. Njemačka vlada ocijenila je taj skup "vrlo zabrinjavajućim" i štetnim za stabilnost Zapadnog Balkana.

Rhotert upozorava kako je "Srpski svet" izazvao osudu u međunarodnim krugovima, a prisutnost NATO-a i EU misija na Kosovu i u BiH igra ključnu ulogu u održavanju mira. Prema DW-u, bez međunarodne vojne potpore susjedne zemlje bi bile laka meta za potencijalnu agresiju Srbije.

Mogućnost novog sukoba

U posljednje vrijeme, pokreti srpskih trupa na granici s Kosovom i napadi paravojnih jedinica izazvali su nemire, prisjećajući mnoge na početke ratova 1990-ih. DW piše da su reakcije SAD-a i NATO-a na te incidente bile odlučne, spriječivši eskalaciju sukoba. Međutim, promjene u američkoj administraciji mogle bi promijeniti odnos supersile prema Balkanu, zaključuje Rhotert, izražavajući zabrinutost za budućnost regije u slučaju novih provokacija.

Izvor: Glas Istre