Porast kriminala u Hrvatskoj: štete od krađa i prevara veće za 33 posto

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine zabilježen je značajan porast šteta od krađa, razbojstava i prevara u Hrvatskoj, s ukupnim povećanjem od 33,1 posto u odnosu na 2022. godinu. Posebno zabrinjavajući je rast šteta uzrokovanih prevarama, koje su u protekloj godini skočile za gotovo 110 posto, dostigavši vrijednost od 42,6 milijuna eura.

Ukupna šteta od imovinskih kaznenih djela lani je iznosila preko 90 milijuna eura, što je znatno više u usporedbi s prethodnom godinom, kada je šteta bila oko 67,7 milijuna eura. Zanimljivo je da su štete od prevara premašile one uzrokovane svim vrstama krađa, uključujući teške krađe i razbojništva, koje su ukupno iznosile oko 41 milijun eura.

Prevare i krađe: Trendovi u porastu

Prevare, kao sofisticiraniji oblik kriminala, često uključuju računalne prevare koje su u stalnom porastu. Iako su prevaranti često uspješni, ove vrste kaznenih djela imaju visok postotak razrješavanja, pri čemu je policija u prošloj godini razriješila 67,5 posto slučajeva, što je osjetno više od uspješnosti razrješavanja krađa, koja iznosi oko 30 posto.

Krađe su, međutim, i dalje najzastupljenije kazneno djelo protiv imovine. Tijekom prošle godine zabilježeno je više od 10.000 prijava za tzv. obične krađe, dok je broj teških krađa dosegao 7.857 slučajeva, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu.

Provale u stambene i poslovne objekte

Kuće i stanovi su i dalje česte mete provalnika, s 1.725 prijavljenih provala prošle godine, dok su vikendice bile meta u 368 slučajeva, bilježeći porast od 11,4 posto. S druge strane, zabilježen je pad provala u automobile, s 902 slučaja u 2022. na 779 u prošloj godini.

Najveći porast provala zabilježen je u ugostiteljskim objektima i trgovinama. Provale u kafiće porasle su za 26,1 posto, dok su provale u trgovine zabilježile porast od 14,7 posto. Kiosci i dječji vrtići također su često bili meta provalnika, s porastom od 25, odnosno 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi negativni trendovi u porastu imovinskih kaznenih djela reflektiraju se i na porast gospodarskog kriminala i korupcije, koji su prošle godine uzrokovali materijalnu štetu od preko 651 milijun eura, što je porast od 83 posto u odnosu na 2022. godinu.

Izvor: Glas Istre