Kako prenosi portal Index.hr, europske nacije raspravljaju o mogućem slanju vojnika u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Ova inicijativa dolazi nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio kako neće angažirati američke vojnike u Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodi rane pregovore o ovom pitanju, no oni su već otkrili podjele među europskim zemljama oko ciljeva i mandata takve misije.
Neizvjesnosti i potencijalni rizici
Kako prenosi Index.hr, europski lideri ne žele ostaviti dojam slabosti pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iako razmatraju sigurnosna jamstva za Ukrajinu, uključujući slanje desetaka tisuća vojnika, naglašavaju kako je fokus i dalje na vojnoj i gospodarskoj pomoći Kijevu. Ipak, slanje vojnika moglo bi povećati rizik od izravnog sukoba s Rusijom te dodatno iscrpiti europske vojne resurse.
Glavnina snaga iz najvećih europskih zemalja
Index.hr navodi kako bi glavninu ovih snaga mogle činiti velike europske nacije poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije. Njemački ministar obrane Boris Pistorius potvrdio je kako bi Berlin mogao sudjelovati u misiji, ali ističe da je prerano govoriti o detaljima. S druge strane, poljski premijer Donald Tusk izrazio je skeptičnost prema ideji Poljske da se priključi takvim snagama.
Ključne nejasnoće i izazovi
Prema pisanju Index.hr, analitičari i diplomati raspravljaju o specifičnoj ulozi europskih snaga – hoće li one djelovati kao mirotvorci ili odvraćati potencijalne ruske napade. U slučaju odvraćanja, mogla bi biti potrebna koalicija od pet do osam zemalja, s ukupnim angažmanom od čak 100.000 vojnika u rotaciji. Ovo bi predstavljalo veliko opterećenje za europske vojske, posebno s obzirom na iscrpljenost zbog trenutnih donacija Ukrajini.
Geopolitičke implikacije
Kako prenosi Index.hr, potencijalna misija mogla bi biti pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, no to bi dalo prevelik utjecaj Rusiji kao stalnoj članici Vijeća sigurnosti. Analitičari ističu kako bi europske nacije trebale uvjeriti SAD da pruže barem obavještajnu i logističku podršku.
Iako su razgovori u ranoj fazi, pitanja poput sigurnosnih jamstava, pravila djelovanja i dugoročnih posljedica ostaju otvorena. Prema Index.hr, jasno je da Europa razmatra ključne korake kako bi podržala Ukrajinu, ali i zaštitila vlastite interese.
Izvor: index.hr