Dogovoren početak pregovora o miru u Ukrajini

Telefonski razgovor između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rezultirao je dogovorom o početku pregovora za postizanje mira u Ukrajini. Ovaj iznenadni diplomatski potez izazvao je snažne reakcije diljem svijeta – dok su Moskva i Washington pozdravili inicijativu, europski čelnici i Ukrajina izrazili su zabrinutost zbog mogućeg "prljavog dogovora" koji bi mogao zaobići njihove interese.

Bijela kuća: Fokus na mir, ali uz "fleksibilnost"
U priopćenju Bijele kuće naglašeno je da su Trump i Putin razgovarali o važnosti postizanja trajnog i održivog mira u Ukrajini te da će SAD i Rusija pokrenuti pregovore kako bi se pronašlo "obostrano prihvatljivo rješenje". Ipak, izraz koji je izazvao zabrinutost bio je spominjanje "fleksibilnosti" u pristupu rješavanju sukoba, što je protumačeno kao moguće popuštanje američke politike prema Moskvi.

Sastav pregovaračkog tima: "Tvrdi" pregovarači
Kako bi osigurala čvrst stav u pregovorima, Trumpova administracija odabrala je iskusne diplomate i sigurnosne stručnjake, poznate po svojoj strogoj politici prema Rusiji:

• Mike Pompeo – bivši državni tajnik i direktor CIA-e, poznat po svojim skeptičnim stavovima prema Rusiji, ali i sklonosti realpolitici.
• John Bolton – bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, zastupnik tvrdog pristupa Rusiji, naročito po pitanju nuklearnog naoružanja.
• Fiona Hill – stručnjakinja za Rusiju koja je upozoravala na ruske dezinformacijske kampanje i zagovarala balans između suradnje i čvrstih sankcija.
• Kurt Volker – bivši posebni izaslanik za Ukrajinu, jedan od najglasnijih zagovornika jačanja američke vojne pomoći Kijevu.

Ovaj sastav tima pokazuje da SAD ne namjeravaju olako popustiti Moskvi, ali ostaje nejasno hoće li Trump osobno biti spreman na veće ustupke kako bi brzo postigao dogovor.

Europske sile traže mjesto za stolom u pregovorima o Ukrajini
Europski lideri, posebice Njemačka, Francuska, Poljska i baltičke države, izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao postići dogovor s Putinom bez konzultacija sa saveznicima. Njemački kancelar i francuski predsjednik upozorili su da bi bilo kakav mirni sporazum morao uzeti u obzir sigurnosne interese Europe i Ukrajine.

Posebno je burno reagirao Kijev – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da "Ukrajina neće prihvatiti dogovore donesene bez njezinog sudjelovanja" te naglasio da Washington mora ostati čvrst u obrani teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Ruska perspektiva
Kremlj je izrazio zadovoljstvo razgovorom te istaknuo kako vidi novu šansu za poboljšanje odnosa s Washingtonom. Ruski dužnosnici naglasili su da će Moskva sudjelovati u pregovorima, ali neće odustati od svojih interesa u Ukrajini.

Prekretnica ili novi izvor nesigurnosti?
Dogovor o početku mirovnih pregovora mogao bi označiti važan trenutak u rješavanju sukoba u Ukrajini, ali ostaje pitanje pod kojim uvjetima će se pregovori voditi. Dok je Trumpova administracija sastavila tim iskusnih pregovarača, europski čelnici i Kijev strahuju da bi se Washington mogao odlučiti na sporazum koji ne bi u potpunosti štitio njihove interese.

Sljedeći koraci u pregovorima odredit će hoće li ovo biti diplomatski uspjeh ili početak novih napetosti unutar zapadnog saveza.