Na klimatskoj konferenciji COP29 u Bakuu, nakon dugih i teških pregovora, postignut je sporazum o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Dogovor predviđa izdvajanje 300 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena. Veći dio tog iznosa osigurat će bogate zemlje.
Novi cilj zamjenjuje prethodne obveze
Novi financijski cilj zamijenit će raniju obvezu razvijenih zemalja, koje su trebale izdvajati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine. Unatoč postignutom sporazumu, zemlje u razvoju izrazile su nezadovoljstvo, nazvavši ga nedostatnim za rješavanje globalne klimatske krize.
Komentar čelnika Ujedinjenih naroda za klimu
Čelnik UN-a za klimu Simon Steill pohvalio je sporazum, nazvavši ga "policom osiguranja za čovječanstvo". Istaknuo je kako će ovaj plan potaknuti rast čiste energije, osigurati radna mjesta i zaštititi milijarde života. Međutim, upozorio je da sporazum može funkcionirati samo ako se obveze ispunjavaju u cijelosti i na vrijeme.
Produženi pregovori i izazovi
Konferencija je trebala završiti u petak, ali su pregovori produženi sve do nedjelje ujutro zbog neslaganja između predstavnika gotovo 200 zemalja. Posebno su se istaknule napetosti između siromašnijih država i proizvođača fosilnih goriva, dok su bogate zemlje ukazivale na ograničenja svojih domaćih proračuna. U jednom su trenutku izaslanici iz malih otočnih država i zemalja u razvoju napustili pregovore, izrazivši frustraciju zbog manjka uključenosti.
Globalni ciljevi i stvarnost
Svijet je još uvijek daleko od ispunjenja cilja iz Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina. Prema izvješću UN-a o emisijama za 2024., trenutni trendovi ukazuju na moguće zagrijavanje od 3,1°C do kraja stoljeća, što zahtijeva hitne mjere i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Sporazum s COP29 donosi nadu, ali i podsjeća na hitnost i složenost globalne borbe protiv klimatskih promjena.
Izvor: Glas Istre