Bauk desnog populizma kruži Europom

Prenosimo autorsku kolumnu Damira Cupaća iz Glasa Istre:

Europa se ponovno suočava s političkim previranjima, ovaj put nakon izbora u Austriji, gdje je Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), poznata po desničarskom populizmu, osvojila nešto manje od 30% glasova. Iako su mnogi u Europi bili šokirani rezultatima, situacija je ublažena činjenicom da FPÖ vjerojatno neće preuzeti mjesto premijera zbog specifičnog rasporeda mandata i potencijalnih koalicijskih pregovora.

Unatoč tome, zabrinutost raste jer rezultati potvrđuju širi europski trend prema desnom populizmu i radikalnoj desnici. Izbori u Austriji samo su posljednji u nizu pokazatelja takvog političkog pomaka.

Izbori i postizborni pregovori

Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP), koja je do sada vladala u koaliciji sa Zelenima, doživjela je pad podrške na oko 26%, dok su Socijaldemokrati (SPÖ) završili treći s 21,1% glasova. Liberalna stranka Neos i Zeleni također su zabilježili slabije rezultate. Slijede složeni postizborni pregovori, a Narodnjaci ne isključuju mogućnost suradnje s FPÖ-om, iako je predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl sporan za mnoge.

Oporba tradicionalnim elitama i rast desnice

Kickl, koji je uspio revitalizirati FPÖ i dovesti stranku do pobjede, vjerojatno neće odustati od svoje uloge u sastavljanju nove vlade. Slične situacije događaju se diljem Europe, gdje su desničarske populističke stranke sve popularnije. Građani su sve nezadovoljniji Europskom unijom, padom životnog standarda i neizvjesnostima koje donosi svakodnevni život.

Uloga neprirodnih koalicija

Kako bi se zaustavio rast desnog populizma, europske političke stranke često formiraju neprirodne koalicije. Međutim, pitanje je koliko su takve vlade dugoročno stabilne. Dok se političke elite ne suoče s pravim uzrocima porasta desnog populizma, poput nezadovoljstva birača otuđenim političkim elitama, ovakav trend će se vjerojatno nastaviti.

Izvor: Glas Istre