Znanstvena studija otkriva stagnaciju u produljenju životnog vijeka

Znanstvenici upozoravaju da se očekivani ljudski životni vijek u Europi prestao produljivati od 2011. godine, unatoč napretku u medicini i javnom zdravstvu.

Zastoj u napretku

Dok je poboljšanje medicinskih tretmana tijekom 20. stoljeća dovelo do stalnog rasta očekivanog životnog vijeka, analiza podataka pokazuje da se taj trend zaustavio. Istraživači sa Sveučilišta East Anglia, Sveučilišta Washington, Sveučilišta Exeter te Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) ističu da "više ne živimo dulje".

Prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Public Health, stopa poboljšanja životnog vijeka bila je manja između 2011. i 2019. nego u razdoblju od 1990. do 2011., s izuzetkom Norveške.

Uzroci stagnacije

Stručnjaci navode da su ključni čimbenici ovog trenda loša prehrana, pretilost i tjelesna neaktivnost, dok je pandemija covida dodatno pogoršala situaciju. Nakon 2011. povećali su se zdravstveni rizici poput visokog krvnog tlaka, kolesterola i kardiovaskularnih bolesti.

"Napredak u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka omogućio je značajno produljenje životnog vijeka do 2011., no taj se trend zaustavio zbog rastuće pretilosti i nezdravog načina života", objašnjava Nick Steel sa Sveučilišta East Anglia.

Genetske promjene i budućnost

Ova otkrića dolaze nakon istraživanja Instituta Max Planck i Sveučilišta u Edinburghu, koje sugerira da tisućljeća genetskih mutacija mogu smanjiti otpornost modernih ljudi u usporedbi s njihovim precima. Napredak u medicinskoj skrbi i relativno ugodan način života, iako donose brojne benefite, mogli bi imati kontraintuitivan učinak na dugovječnost populacije.

Izvor: Glas Istre