Ukrajina prihvatila primirje a SAD joj obnavlja vojnu pomoć; čeka se odgovor Moskve

Ukrajina i Sjedinjene Američke Države postigle su dogovor o trenutačnom 30-dnevnom primirju u ratu s Rusijom, objavljeno je nakon pregovora u Džedi. SAD će istodobno obnoviti razmjenu obavještajnih podataka i sigurnosnu pomoć Kijevu.

Sada se čeka odgovor Moskve, a američki državni tajnik Marco Rubio poručio je kako je "lopta u ruskom dvorištu".

Put prema pravednom miru

Nakon osam sati pregovora u Saudijskoj Arabiji, Ukrajina je izrazila spremnost na primirje koje se može produljiti uz suglasnost obje strane, ali uz uvjet da ga prihvati i provede Rusija. "Sjedinjene Države će jasno dati do znanja da je ruski reciprocitet ključan za postizanje mira", stoji u zajedničkom priopćenju.

Pored vojnog aspekta, Washington i Kijev dogovorili su ubrzanje pregovora o sporazumu za razvoj kritičnih mineralnih resursa Ukrajine, koji je bio neizvjestan nakon nedavnih nesuglasica između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Rusija pod pritiskom

Postignuti dogovor mogao bi pojačati pritisak na Rusiju da se očituje o primirju. BBC prenosi kako bi upravo američko inzistiranje na reciprocitetu moglo biti ključna poruka pregovora. "Vrijeme je da se javno ispitaju i ruske namjere", navodi se u analizi.

U međuvremenu, Trump je najavio kako očekuje razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o primirju, koji bi se trebao održati tijekom ovog tjedna. Također je potvrdio da će ponovo pozvati Zelenskog u Bijelu kuću kako bi razjasnili nesuglasice s prethodnog sastanka.

Zelenskij: SAD mora uvjeriti Rusiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij naglasio je kako SAD sada mora "uvjeriti Rusiju da prihvati primirje". U svom dnevnom obraćanju javnosti poručio je kako Ukrajina "pozitivno gleda" na prijedlog te da je spremna na mir. "Rusija sada mora pokazati je li spremna okončati rat ili ga želi nastaviti", istaknuo je.

Njegov predstojnik ureda Andrij Jermak dodao je kako je sada "ključ u rukama Rusije" te da će svijet vidjeti tko zaista želi mir.

EU podržava inicijativu

Europska unija pozdravila je pregovore i mogući prekid vatre. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvali su to "pozitivnim razvojem događaja" koji bi mogao dovesti do trajnog mira. Poljski premijer Donald Tusk također je podržao razgovore, poručivši da je "Europa spremna pomoći u postizanju pravednog i trajnog mira".

Kako su poručili iz američke administracije, sada se čeka ruski odgovor na prijedlog prekida vatre. Američki državni tajnik Marco Rubio ponovio je da je plan predan Moskvi i izrazio nadu da će ga prihvatiti.

Dani odluke: Hoće li Rusija prihvatiti primirje?

Moskva je proteklih mjeseci više puta naglašavala kako ne želi privremeno primirje, već dugoročni mirovni sporazum koji bi riješio, kako tvrdi, "korijenske uzroke" sukoba – zapadnu agresiju i širenje NATO-a. Takvim stavom Rusija nastoji legitimirati svoju invaziju, tvrde analitičari.

Osim ideoloških razloga, postoji i strateška logika iza ruskog odbijanja privremenog primirja. Ukrajinske snage trenutno su u povlačenju, a prekid vatre omogućio bi im pregrupiranje, što Moskva želi izbjeći. Rusija nastoji natjerati Kijev da dođe za pregovarački stol u nepovoljnom položaju, pod pritiskom, kako bi trajni sporazum išao u korist Moskve.

Međutim, pritisak sada raste i na Vladimira Putina. Kremlj se dosad pokušavao prikazati kao zagovornik mira, dok je Ukrajinu optuživao za eskalaciju sukoba. No, američko-ukrajinski dogovor sada prebacuje odgovornost na Moskvu – hoće li Putin dokazati da zaista želi mir?

Zapadni analitičari smatraju da je sada i Donald Trump pod pritiskom. Dosad nije vršio značajan pritisak na Putina, no sada će morati dokazati da ima politički utjecaj na Rusiju, kao što je više puta tvrdio. Pitanje je hoće li Moskva prihvatiti primirje ili će nastaviti s vojnom strategijom iscrpljivanja Kijeva.