Za sutra je najavljen štrajk u hrvatskim školama, dok se obrazovni sustav i dalje nosi s nizom problema na koje učitelji, ravnatelji i učenici upozoravaju već godinama.
Cirkularni štrajk počinje 1. travnja u Južnoj Hrvatskoj, a nastavlja se 3. travnja u regiji Istok. Na red dolazi Zapadna Hrvatska 7. travnja, kad štrajk zahvaća i Istarsku županiju, zajedno s Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom. Posljednje su na rasporedu regije Sjever i Središnja Hrvatska, zaključno s 11. travnja.
Glavni razlozi štrajka nisu samo plaće, nego i širi problemi – od manjka povjerenja prema učiteljima, zastarjelih programa, do neravnomjerne važnosti pojedinih škola u javnosti.
Pritisci roditelja i preopterećeni učenici
Ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu, Bosiljka Vinković Kukolić, ističe kako nastavnici često rade pod pritiskom roditelja i da im treba više povjerenja u stručnost i ulogu koju imaju u razvoju djece.
S druge strane, učenici – posebno maturanti – žale se na prenatrpane rasporede i previše predmeta. Maturantica Elena navodi da jednostavno nemaju dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu državne mature.
Državna matura i programi traže izmjene
Vinko Filipović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ističe kako je cilj da svi ispiti na maturi budu jednake težine, a prosječna riješenost oko 50 posto. Trenutačno su ti rezultati neujednačeni – između 30 i 70 posto, što pokazuje potrebu za standardizacijom ispita.
Vjekoslav Robotić, ravnatelj koprivničke gimnazije, upozorava na zastarjele i preopširne programe. Učenici, kaže, žele više izbornosti, a manje gomilanja sadržaja. Učenik osmog razreda Franko dodaje da nedostaje praktičnih zadataka koji potiču razmišljanje.
Zanemarene škole i problem prehrane
Ravnateljica umjetničke škole u Koprivnici, Ariana Šandl, ukazuje kako se umjetničke škole često zanemaruju u javnim raspravama, dok Robotić otvara još jednu važnu temu – prehranu u srednjim školama, koja je izostavljena u sustavu koji subvencionira obroke u vrtićima, osnovnim školama i sveučilištima.
Reforme bez sudjelovanja onih koji ih provode
Sugovornici zaključuju da se promjene često najavljuju bez stvarnog uključivanja učitelja i profesora, koji bi ih kasnije trebali provoditi. Upravo to dodatno narušava njihov osjećaj vrijednosti i status u društvu.
Izvor: vijesti.hrt.hr