Trumpov plan za Ukrajinu – opasna igra moći

Rat u Ukrajini traje već 1089 dana, a zima sve više steže. Dok su temperature niske, geopolitičke tenzije rastu. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu mogli bi se intenzivirati, no zasad nema najava o redukcijama struje. Ipak, situacija oko ukrajinskih nuklearnih elektrana postaje sve alarmantnija. U Zaporižju Rusija nastavlja otežavati rotaciju IAEA promatrača, insistirajući da se dolazak odvija samo preko ruskog teritorija. Time Moskva pokušava pretvoriti ovu okupiranu nuklearnu elektranu u isključivo bilateralno pitanje između nje i IAEA, isključujući Ukrajinu iz jednadžbe.

Još veći šok dogodio se u Černobilu, gdje je ruski kamikaza-dron pogodio zaštitni sarkofag nad četvrtim reaktorom. Iako nije zabilježeno povećanje radijacije, napad je izazvao požar i ozbiljna oštećenja. Američki i međunarodni promatrači odmah su osudili ovaj čin, dok je Moskva incident nazvala "provokacijom" i optužila Kijev da je sve inscenirao. Taj napad dodatno je uzburkao sigurnosne stručnjake uoči Međunarodne sigurnosne konferencije u Münchenu.

Diplomatski kaos i američka igra interesa

Geopolitička situacija sve se više usložnjava. Donald Trump i njegov tim rade na agresivnom planu brzog završetka rata, ali rokovi su nerealni, a strategija djeluje sve nejasnija. Prvo se spominjalo da će rat stati u prvom danu njegova mandata, zatim u 100 dana, sada se govori o 180 dana, dok međunarodni analitičari navode kako se situacija neće riješiti tako brzo. Trumpova administracija ne može odlučiti hoće li primijeniti prijetnje sankcijama ili čak vojnu silu protiv Rusije ako Putin ne pristane na mirovni sporazum. Potpredsjednik J. D. Vance istovremeno izjavljuje da američke trupe neće ulaziti u Ukrajinu, dok istovremeno najavljuje moguće vojne akcije protiv Rusije. Te kontradikcije izazvale su nevjericu u europskim diplomatskim krugovima.

Najveće iznenađenje bio je američki prijedlog "gospodarske suradnje" s Ukrajinom, koji bi Sjedinjenim Državama osigurao kontrolu nad 50% ukrajinskih rudnih bogatstava. Ova ideja naišla je na odbijanje Kijeva, koji je dostavio vlastitu verziju dokumenta, a cijela situacija otvorila je pitanje koliko je SAD doista pomogao Ukrajini financijski. Dok Trump spominje 350 milijardi dolara pomoći, neovisna istraživanja pokazuju da je Ukrajina od SAD-a primila znatno manje – oko 114 milijardi eura.

Europska unija – isključeni saveznik?

Kada je riječ o budućnosti rata u Ukrajini i mogućem mirovnom sporazumu, postaje jasno da ključne odluke donose Sjedinjene Države i Ruska Federacija, dok bi Ukrajina tek naknadno bila konzultirana. Europska unija, s druge strane, nije uključena u pregovore, iako se od nje očekuje da nastavi snositi goleme financijske troškove rata, a potencijalno i osigura mirovne snage.

Ovaj novi odnos SAD-a i EU dodatno je ilustriran izostankom američkog državnog tajnika Marca Rubija sa sastanka skupine "Weimar+" (Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Italija, Poljska, Njemačka, EU i Ukrajina) u Parizu 12. veljače. Ovakav američki potez dodatno je naglašen izjavama ministra obrane Petea Hegsetha na sastanku Ramstein formata u Bruxellesu, kao i potpredsjednika Vancea u Münchenu na prvom danu Međunarodne sigurnosne konferencije 14. veljače, koje su naišle na hladan prijem u europskim krugovima.

Mađarski premijer Viktor Orban iskoristio je situaciju kako bi dodatno naglasio da EU nema pravo tražiti mjesto za pregovaračkim stolom, jer, prema njegovim riječima, "to pravo treba zaslužiti diplomacijom i vodstvom".

Situacija na bojištima – opasan preokret?

Na terenu, ruske snage pojačavaju napade u regiji Kursk, gdje se bilježi okupacija 500 km² ruskog teritorija. Borbe se intenziviraju oko grada Sudža, dok Ukrajina nastoji konsolidirati položaje. U Ukrajini su žarišne točke Kupjansk, Časiv Jar i Toreck, gdje se vode krvave borbe. Ruske trupe nastavljaju s agresijom prema Pokrovsku i Kurahovu, dok u Zaporižju i dalje traje pat-pozicija.

Zelenski je upozorio da Rusija planira pripremiti dodatnih 15 divizija – što bi značilo do 150.000 novih vojnika spremnih za ofenzivu. Paralelno s vojnim operacijama, ruska propaganda širi tvrdnje da Ukrajina preprodaje oružje narko-kartelima u Meksiku i islamističkim grupama u Africi, ne bi li diskreditirala Kijev u međunarodnim krugovima. Slični narativi šire se i o ukrajinskoj ulozi u prosvjedima u Slovačkoj i Mađarskoj, čime Moskva nastoji destabilizirati regiju.

Dok Trump i Putin kroje budućnost Europe, Ukrajina se suočava s rastućim pritiscima, a Europska unija mora odlučiti hoće li prihvatiti sporednu ulogu ili se izboriti za svoje mjesto u ključnim pregovorima. U međuvremenu, rat se nastavlja, a stvarna cijena američkog "mirovnog plana" tek će postati vidljiva.

Izvor: jutarnji.hr