Trumpov diplomatski kaos: Kapitulacija Ukrajine ili nova raspodjela moći?

Emisija Otvoreno donosi analizu aktualne situacije u Ukrajini, a ton diskusije među gostima odražava dubok pesimizam i zabrinutost za budućnost Europe i međunarodnog poretka. Istaknuti stručnjaci raspravljali su o mogućim scenarijima, pri čemu se najviše naglašava ovisnost Europe o SAD-u, opasnost američkog pritiska na Ukrajinu te ruski utjecaj kroz Trumpovu politiku.

Iako zaključci nisu optimistični, rasprava može poslužiti kao upozorenje i poticaj za djelovanje – kako bi Europa ojačala svoju obrambenu i političku samostalnost te pronašla načine za stabilizaciju međunarodnih odnosa.

Rusija nastavlja s napadima na Ukrajinu, a posljednji dronovski udari na Harkiv izazvali su nezadovoljstvo među njegovim stanovnicima. Sve se češće postavlja pitanje američke politike – zašto Sjedinjene Države ne zaustave Vladimira Putina i može li se uopće vjerovati u pregovore o primirju? Diplomatska situacija, koja je kulminirala prošlog petka u Washingtonu, unosi dodatnu neizvjesnost.

Globalna javnost pita se koji je cilj američkog predsjednika Donalda Trumpa te kakve posljedice donosi njegovo približavanje Rusiji. Može li se Europska unija suprotstaviti dogovorima između Washingtona i Moskve? Što čeka Ukrajinu?

Ova pitanja analizirali su gosti emisije Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić: dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova, te izv. prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Tadić: Trump nema mirovni plan za Ukrajinu

Tonči Tadić komentirao je diplomatski skandal koji se dogodio prošli petak u Bijeloj kući tijekom sastanka Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog.

"To je bio reality show u Trumpovom stilu. Trump zapravo nema mirovni plan za Ukrajinu, osim ako je mirovni plan kapitulacija. Dakle, mir u kojem uvjete diktira agresor se zove kapitulacija. Međutim, ako je cilj da Zelenski kapitulira pred Putinom, onda Zelenskom za tu kapitulaciju ne treba Trump. I ne treba Trumpu dati 50% rudnih bogatstava Ukrajine. To je potpuno jasno", istaknuo je Tadić.

Tadić smatra kako je apsurdno pokušavati prisiliti Zelenskog na potpisivanje sporazuma o mineralima te da bi nakon toga uslijedila kapitulacija. Prema pisanju Wall Street Journala, odgovornost za ovaj incident leži prvenstveno na J.D. Vanceu, ali i na Mikeu Waltzu, Trumpovom savjetniku za nacionalnu sigurnost. Tadić smatra da bi obojica trebala odmah podnijeti ostavke.

"Ako je njihov maksimum u rješavanju rata u Ukrajini to da Ukrajina kapitulira nakon tri godine borbe, onda ti ljudi ne razumiju svoj posao. Ono što je izravna posljedica ovog sukoba jest da nakon rata u Ukrajini neće biti američkih kompanija. Slijedi velika obnova od 500 milijardi eura, slijedi eksploatacija ukrajinskih mineralnih bogatstava i tamo će biti europske kompanije, među njima neke hrvatske. Vjerojatno će biti čak i kineske i japanske, ali američkih neće biti", naglasio je Tadić.

Kovač: Trump je svjestan da bez SAD-a nema primirja u Ukrajini

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač istaknuo je kako Trump želi dogovoriti modus vivendi s Rusijom, što podrazumijeva oblik suživota među globalnim silama.

"Trump i njegovi suradnici ne vide Rusiju kao prijetnju, već gledaju širu sliku – Arktik, Bliski istok, Aziju. Amerika je već postigla svoj cilj – najveći dio Ukrajine ostat će izvan ruske sfere utjecaja", rekao je Kovač.

Naglasio je da Trump, iako mu Zelenski nije pretjerano drag, neće ga se odreći zbog kontinuiteta američke politike. Također je komentirao ovisnost Europe o američkoj zaštiti.

"Poljski premijer je rekao: 500 milijuna Europljana moli 300 milijuna Amerikanaca da ih zaštite od 140 milijuna Rusa. Matematika je jednostavna. Ako znaš brojati, računaj na sebe. No, realnost je drugačija – Europa i dalje traži oslonac u SAD-u", istaknuo je Kovač.

Luša: EU se vrti u krug i traži sigurnosna jamstva SAD-a

Đana Luša analizirala je ulogu Europske unije u pregovorima o budućnosti Ukrajine, istaknuvši kako je Trump potpuno izostavio EU iz tih razgovora.

"To je jasna poruka transatlantskim partnerima o Trumpovoj viziji američke uloge u svijetu. EU nije sjedila za stolom ni na kriznim summitima u Parizu i Londonu, već su pozvani samo odabrani partneri poput Kanade, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva", rekla je Luša.

Prema njezinim riječima, Europa je propustila priliku ojačati svoju obrambenu sposobnost, iako je na to bila upozoravana još 2017. godine.

"Europska unija neprestano traži sigurnosna jamstva SAD-a, ali trenutno njezine vojne snage nisu borbeno sposobne. Pitanje je kako bi uopće funkcionirala neka europska vojna koalicija i tko bi osigurao njezinu zapovjednu strukturu", dodala je Luša.

Hoće li Europa poslati vojsku u Ukrajinu?

Britanski premijer izjavio je kako će Velika Britanija igrati ključnu ulogu u osiguravanju mira u Ukrajini, uključujući i vojnu prisutnost. Tadić smatra da je ulazak europskih snaga u Ukrajinu neizbježan – možda čak i prije kraja rata, ako Europa procijeni da bi ukrajinski vojni poraz ugrozio njezinu sigurnost.

"Europa će prije ili kasnije morati poslati vojsku u Ukrajinu. Ako Amerikanci prestanu podržavati Zelenskog, to će biti neizbježno", naglasio je Tadić.

Smatra da bi pokušaj američkog pritiska na Zelenskog bio opasan presedan jer bi značio da Putin, preko Trumpa, može tražiti smjenu bilo kojeg europskog lidera.

"To se neće dogoditi. Europski lideri moraju se tome oduprijeti", zaključio je Tadić.

Budućnost Ukrajine i novi međunarodni poredak

Profesorica Luša osvrnula se na pitanje primirja između Ukrajine i Rusije, naglasivši da su pregovaračke pozicije obje strane čvrste i da EU nije pokazala sposobnost samostalnog djelovanja.

"Vidimo da Trump želi delegitimizirati Zelenskog pozivanjem na izbore u Ukrajini i koristiti ovu situaciju za nametanje vlastitih pravila igre", rekla je Luša.

Zaključila je da Europa i dalje ovisi o SAD-u i da će proći puno vremena prije nego što stekne stvarnu geopolitičku autonomiju.

Izvor: HRT