Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi

Hrvatska, zajedno s cijelom Europom, svjedoči ubrzanom starenju stanovništva. Prema podacima, medijalna starosna dob u Europskoj uniji 2023. godine iznosila je 44,5 godina, a u Hrvatskoj čak 45,4 godine, što ju svrstava među najstarije nacije na kontinentu. Povećanje od tri godine u posljednjem desetljeću, stavlja Hrvatsku ispred mnogih europskih zemalja poput Grčke, Bugarske, Portugala i Italije.

Demografski pritisci i buduće projekcije
Demograf Ivan Čipin, s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, upozorava na pritiske koje starenje populacije stvara na mirovinski i zdravstveni sustav, kao i na ekonomiju zemlje u cjelini. Prognoze Ujedinjenih naroda predviđaju da će do 2060. godine medijalna starosna dob u Hrvatskoj dosegnuti 50,9 godina.

Uzroci brzog starenja
Ključni čimbenici koji doprinose ovom trendu uključuju nisku stopu nataliteta i visoku razinu emigracije, posebno mladih osoba. "Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, medijalna starost odmah raste," naglašava Čipin. Osim toga, Hrvatska se, prema njegovim riječima, suočava s paradoksom: "Ostarjeli smo, ali se nismo obogatili," što dodatno komplicira socioekonomske izazove.

Regionalne i globalne perspektive
Dok Hrvatska stari, zemlje poput BiH također pokazuju zabrinjavajuće trendove, s dramatičnim starenjem stanovništva. Nasuprot tome, zemlje poput Nigera imaju izuzetno mlado stanovništvo zbog visoke stope nataliteta i nižeg očekivanog trajanja života.

Dok Hrvatska i njezini susjedi razmatraju budućnost, izazovi starenja stanovništva zahtijevaju inovativne pristupe za održavanje vitalnosti nacionalne ekonomije i društva u cjelini.

Izvor: n1info.hr