Švicarska preispituje svoju neutralnost zbog sigurnosnih izazova

Novo izvješće švicarskih stručnjaka sugerira da bi Švicarska, nakon više od 500 godina neutralnosti, trebala razmotriti bližu suradnju s Europskom unijom i NATO-om. Izvješće, naručeno od strane Ministarstva obrane, preporučuje razvoj zajedničkih obrambenih sposobnosti u svjetlu sve većih sigurnosnih prijetnji, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu.

Neutralnost Švicarske postala je ponovno aktualna tema rasprave, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnoj sceni. Pritisak na Švicarsku raste, a stručnjaci smatraju da je potrebna revizija politike neutralnosti kako bi se osigurala veća sigurnost zemlje, koja se nalazi između dva velika politička bloka. Izvješće naglašava da neutralnost negativno utječe na izvoz oružja, a također poziva na povećanje obrambenog proračuna s 0,76% BDP-a na 1% do 2030. godine.

Posebno je problematična zabrana iz 1998. godine na izvoz oružja u zemlje koje su u ratu, što je izazvalo napetosti s članicama EU-a koje su željele opskrbiti Ukrajinu oružjem proizvedenim u Švicarskoj. Odbijanje Švicarske da dopusti slanje streljiva proizvedenog u zemlji također je izazvalo pritisak, osobito iz Njemačke, koja je bila prisiljena povećati vlastitu proizvodnju.

Unatoč kritikama opozicije, koja smatra da izvješće ugrožava švicarsku neutralnost, dokument ne predlaže potpuno odustajanje od neutralnosti. Umjesto toga, stručnjaci pozivaju na dublje vojne veze s NATO-om i EU-om, uključujući zajedničku obuku i obranu od balističkih projektila.

Iako je napad na Švicarsku malo vjerojatan, izvješće upozorava na rastuće prijetnje hibridnog ratovanja, uključujući dezinformacije, špijunažu i kibernetičke napade. Podsjetimo, Švicarska se pridružila gotovo svim zapadnim sankcijama protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, što je rezultiralo time da Moskva više ne smatra Švicarsku neutralnom zemljom.