Lipanj 2024. je 12. mjesec zaredom s temperaturama 1,5°C višima od prosjeka između 1850. i 1900. godine. Svijet je posljednjih 12 mjeseci bilježio temperature koje su 1,5°C više od prosjeka prije ere fosilnih goriva, a između srpnja 2023. i lipnja 2024. zabilježene su najviše temperature ikad. To je stvorilo cjelogodišnji raspon u kojem je Zemlja bila 1,64°C toplija nego u predindustrijsko doba, piše The Guardian.
Prema riječima Carla Buontempa, direktora Službe za klimatske promjene Copernicus, ovi rezultati nisu statistička greška već 'velika i kontinuirana promjena u klimi'. Buontempo upozorava da, iako ovaj niz ekstrema možda prestane, rušenje novih rekorda je neizbježno bez prestanka emisije stakleničkih plinova.
Lipanj ove godine bio je najtopliji zabilježeni lipanj, a bio je i 12. mjesec zaredom s temperaturama 1,5°C višima od prosjeka između 1850. i 1900. godine. Svaka molekula ugljika koja začepljuje Zemljinu atmosferu zadržava toplinu i iskrivljuje vremenske uvjete, čineći ljude i ekosustave manje prilagodljivima.
Direktorica istraživačkog instituta CGIAR, Aditi Mukherji, upozorava da se ekstremni događaji povećavaju sa svakim korakom globalnog zatopljenja. Neki ekosustavi su ranjiviji od drugih, a zagrijavanje od 1,5°C moglo bi uništiti 70-90% tropskih koraljnih grebena.
Anketa The Guardiana među stotinama autora IPCC-a pokazala je da tri četvrtine njih očekuje da će se planet zagrijati najmanje 2,5°C do 2100. godine, dok oko polovica znanstvenika očekuje temperature iznad 3°C. Takva povećanja mogu značiti razliku između ljudske patnje i polu-distopijske budućnosti.
Znanstvenici uspoređuju zagrijavanje od jednog stupnja s blagom groznicom, a ono od 1,5°C sa srednje visokom do visokom temperaturom. Svakih 0,1°C je bitno jer globalne prosječne temperature prevode se u velike temperaturne razlike na lokalnoj razini. Francois Gemenne sa Sveučilišta u Liegeu naglašava da se ljudi moraju pripremiti za topliji svijet i isplanirati odgovor na njega.
Izvor: www.jutarnji.hr