Hrvatski sabor izglasao je Zakon o središnjem registru stanovništva, koji će zamijeniti dosadašnji Popis stanovništva. Za zakon je glasalo 116 zastupnika, protiv je bilo 5, a 3 su bila suzdržana.
Jedinstvena baza s ažuriranim podacima
Novi registar bit će elektronička evidencija koju će voditi Porezna uprava. U njega će se automatski slijevati podaci iz različitih državnih evidencija, uključujući matične knjige, prebivalište, obrazovanje, bračni status, rođenje, smrt, državljanstvo, kućanstvo, OIB, invaliditet i drugo.
Podaci će se automatski ažurirati, a građani će moći zatražiti uvid u svoje podatke. Registar će prvi put obuhvatiti i hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske.
Olakšanje za građane i učinkovitija država
Cilj je smanjiti administrativne procedure i omogućiti preciznije provođenje socijalnih i drugih politika, kao i istraživanja i statistike. Registar će imati i dio za podatke koji se upisuju dobrovoljno – poput vjere, jezika, nacionalnosti ili izvanbračne zajednice.
Podaci iz Popisa 2021. vrijedit će do kraja 2033.
Zakon predviđa da će za ostvarivanje manjinskih i drugih prava, koja ovise o broju stanovnika, i dalje vrijediti rezultati Popisa iz 2021. sve do kraja 2033. godine. Tek od 2034. ta će se prava temeljiti na podacima iz novog registra.
Ta je odredba izazvala političke rasprave u Saboru, osobito od strane Mosta, koji je tvrdio da se primjena registra time nepotrebno odgađa. Vlada je pojasnila kako se time osigurava usklađenost sa zakonima o pravima nacionalnih manjina.
Zakon stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama.
Izvor: Glas Istre
Foto: Ballota, Wikimedia Commons, Licenca: CC BY-SA 4.0