Ribarska statistika: Zabrinjavajući trendovi u EU i Hrvatskoj

Ribarstvo Europske unije, uključujući Hrvatsku, suočava se s drastičnim padom ulova i smanjenjem ribarske flote. Statistika potvrđuje da se europski ribari već dugi niz godina bore s izazovima koji uključuju zakonske restrikcije, prirodne uvjete i smanjenje ribarske infrastrukture.

Pad ulova u Hrvatskoj
Hrvatski ribari 2023. godinu pamte po slabim ulovima, daleko ispod prosjeka. Ova situacija rezultat je kombinacije nepovoljnih vremenskih uvjeta, promjena u morskom ekosustavu i zakonskih ograničenja poput lovostaja. Profesionalni ribari ističu kako se njihovi prošlogodišnji rezultati ne mogu usporediti s ranijim godinama, što dodatno naglašava ozbiljnost problema.

Podaci o ulovu na državnoj razini još nisu dostupni, ali se očekuju tijekom ljeta. Međutim, preliminarne brojke sugeriraju da će rezultati biti još nepovoljniji nego prethodne godine. Hrvatska se našla među zemljama EU-a s najvećim padom ulova – smanjenje od 7.200 tona u odnosu na 2022. godinu.

EU: Trendovi padajućih ulova
Na razini EU-a, ukupni ulov u 2023. godini procijenjen je na 3,3 milijuna tona, što je značajan pad u usporedbi s prijašnjim godinama. Na primjer, 2018. godine ulov je iznosio 4,6 milijuna tona, dok je 2001. godine bio gotovo šest milijuna tona. Ovaj trend ukazuje na sve veće izazove s kojima se europski ribari suočavaju.

Najveći dio ulova u EU ostvaren je u sjeveroistočnom Atlantiku, gdje su glavne vrste riba haringa, skuša, ugotica pučinka i papalina. U Sredozemnom moru, koje uključuje Jadran, ulovi su značajno manji i čine samo 10% ukupnog ulova EU-a. Hrvatski ribari ovdje ostvaruju 18% ulova, iza talijanskih (37%) i grčkih kolega (20%).

Ribarska flota u padu
Smanjenje ribarske flote jedan je od ključnih razloga pada ulova u EU-u. Od 1990. godine broj plovila, njihova tonaža i snaga motora sustavno se smanjuju. U 2023. godini EU je imala 70.408 aktivnih ribarskih brodova, što je 13% manje nego 2013. godine. Ukupna tonaža i snaga motora također su se smanjile za 13% i 11%.

U Hrvatskoj je situacija dodatno pogoršana velikim brojem brodova povučenih iz uporabe zbog programa "scrappinga". Iako službeni podaci nisu dostupni, procjenjuje se da je oko 30 brodova napustilo flotu tijekom 2023. godine, što je znatno smanjilo kapacitete domaćeg ribarstva.

Zaposlenost u sektoru ribarstva
Primarno ribarstvo u EU zapošljava oko 157.000 ljudi, od čega je više od 30% u sektoru akvakulture. Glavnina zaposlenih koncentrirana je u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Francuskoj i Portugalu. Hrvatska, s devetom pozicijom, prati trendove s relativno visokim omjerom zaposlenih u sektoru, ali s opadajućim ulovima.

Perspektive i izazovi
Hrvatska ribarska flota karakterizirana je starošću i skromnijim kapacitetima u odnosu na zemlje poput Italije ili Španjolske. Ipak, hrvatski ribari nastavljaju raditi, oslanjajući se na Jadransko more i svoje iskustvo. S obzirom na pad ulova i smanjenje flote, jasno je da su potrebne ozbiljne mjere i strategije za očuvanje ovog tradicionalnog sektora i prilagodbu budućim izazovima.

Izvor: pogled.hr/ekonomija/