Rast cijena hrane i minimalne plaće: tko može zaustaviti poskupljenja?

Od početka sljedeće godine, bruto minimalna plaća u Hrvatskoj porast će na 970 eura, odlučila je Vlada. Ipak, unatoč tome, cijene hrane i dalje rastu, čime svakodnevna kupovina postaje sve veći teret za kućni budžet. Pitanje koje se postavlja jest tko je odgovoran za ovakav trend, posebno s obzirom na činjenicu da su cijene poljoprivrednih proizvoda i energenata već neko vrijeme stabilne.

Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a, istaknuo je kako cijene rastu ne samo kod hrane, nego i u drugim sektorima. Prema njegovim riječima, cijena hrane u proteklih godinu dana porasla je za 3,1 posto, dok marže nisu značajno porasle. Budimir je naglasio da su marže na osnovne proizvode poput mlijeka i mesa čak nešto niže, dok su one kod voća, povrća i slatkiša malo više.

S druge strane, Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a, upozorila je da je cijena hrane, prehrambenih i higijenskih proizvoda od 2019. godine porasla za čak 42 posto, što je najveći rast unutar Europske unije.

Ministar rada Marin Piletić priznao je da inflacija znatno utječe na stvarnu kupovnu moć građana, ali je istaknuo da je u proteklih osam godina ipak došlo do realnog rasta plaća od 30 posto. Također je podsjetio na mjere koje je Vlada poduzela, poput zamrzavanja cijena osnovnih proizvoda, smanjenja PDV-a te regulacije cijena energenata.

Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, upozorio je kako plaće jednostavno ne prate rast troškova života. Prema njegovim riječima, cijene hrane rastu brže od inflacije, a država, unatoč naporima, ima ograničene mogućnosti da zaustavi ovaj trend.

Izvor: Glas Istre