Šoping centri u Trstu ponovno su nezaobilazna destinacija za Hrvate. No, za razliku od vremena kada se odlazilo po atraktivnu odjeću i obuću, danas su glavni razlog povoljnije cijene osnovnih životnih namirnica. Povratak hrvatskih kupaca u Trst simbol je sve većih izazova s kojima se građani Hrvatske suočavaju u svakodnevnom životu.
Trst je nekoć bio sinonim za luksuzni šoping, mjesto gdje su Hrvati tražili ono što nije bilo dostupno kod kuće. No, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i dolaskom međunarodnih modnih brendova, šoping u Trstu izgubio je dio svoje privlačnosti.
Danas je situacija potpuno drugačija. Hrvati ponovno odlaze u Trst, ali ovaj put kako bi uštedjeli na osnovnim životnim potrepštinama poput kave, tjestenine i sireva te na proizvodima za kućanstvo poput deterdženata...
Unatoč članstvu Hrvatske u EU i uvođenju eura, cijene osnovnih namirnica u Hrvatskoj često su veće nego u Italiji. Jedan od ključnih razloga leži u strukturi poljoprivrednih gospodarstava. U Hrvatskoj prosječna veličina gospodarstva iznosi 8,6 hektara, dok je prosjek u EU znatno veći, 17,1 hektar. Gotovo 41% hrvatskih gospodarstava manje je od 2 hektara, što otežava produktivnost i smanjuje ekonomsku isplativost.
Probleme dodatno pogoršava ograničen kapacitet distribucije na malom tržištu poput hrvatskog. Manje količine proizvoda i veće udaljenosti između proizvođača i potrošača povećavaju troškove logistike, skladištenja i transporta, što se neminovno reflektira na krajnje cijene.
Porezna politika također igra ključnu ulogu. Iako su osnovne namirnice poput kruha i mlijeka oporezovane s 5%, većina prehrambenih proizvoda ima PDV od čak 25%, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najskupljom hranom u regiji.
Usporedba s Italijom, koja ima razvijeniju poljoprivrednu proizvodnju i učinkovitiju distribucijsku mrežu, jasno pokazuje razliku u cijenama. Ovi čimbenici potiču Hrvate da kupuju u susjednim zemljama, gdje je čak i osnovna kupnja povoljnija.
Povratak Trstu: Simbol novih izazova
Kolone automobila s hrvatskim registarskim oznakama na parkiralištima tršćanskih trgovačkih centara jasan su znak ekonomske realnosti. Povratak u Trst nakon dva desetljeća zatišja pokazuje kako se građani prilagođavaju sve težim uvjetima života u Hrvatskoj. Šoping u Trstu za mnoge je postao simbol borbe protiv visokih cijena, ali i podsjetnik na vremena kada je odlazak u Italiju bio društveni događaj, a ne nužnost.
Nedavni bojkot trgovina u Hrvatskoj, održan 24. siječnja 2025., snažno je odjeknuo. Broj izdanih računa smanjen je za 44%, a ukupni iznos računa pao je za 53% u odnosu na isti dan prethodnog tjedna. Ovaj pritisak potrošača donio je rezultate – pojedini trgovci odmah su reagirali sniženjem cijena. Jedan drogerijski lanac, primjerice, smanjio je cijene određenih proizvoda čak za 100%.
Iako ovi pomaci ulijevaju optimizam, mnogi potrošači smatraju da su potrebna dugoročna rješenja. Planiraju se novi bojkoti i inicijative kako bi se dodatno ukazalo na problem visokih cijena i potaknule promjene u ekonomskoj politici.
Trst: Utočište u neizvjesnim vremenima
Odlazak u Trst zbog osnovnih namirnica naglašava ozbiljnost problema s troškovima života u Hrvatskoj. Građani traže načine da uštede, dok istovremeno očekuju sustavne promjene koje će učiniti život kod kuće pristupačnijim.
Dok čekamo promjene, Trst ponovno postaje simbol boljeg života i mjesto gdje su osnovne životne namirnice dostupnije nego kod kuće.