Izmjene Zakona o strancima, koje je Vlada uputila u Sabor, donose niz novih pravila koja će utjecati na tržište rada u Hrvatskoj. Najviše primjedbi stiglo je na uvođenje zadužnica, odnosno financijskog jamstva koje će poslodavci morati osigurati za strane radnike iz viznih zemalja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, trenutno je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje registrirano 132.164 radnika iz zemalja izvan Europske unije, dok je iz zemalja EU-a prijavljeno gotovo 11.000 radnika. Kako bi se tržište rada prilagodilo rastućim potrebama za stranim radnicima, uvodi se fleksibilniji model zapošljavanja.
Plava karta EU i zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
Zakonom se proširuje primjena "Plave karte EU", dokumenta koji omogućava visokokvalificiranim radnicima iz trećih zemalja boravak i rad u Hrvatskoj. Plava karta sada vrijedi četiri godine, umjesto dosadašnje dvije. Važno je napomenuti da će se karta izdavati i onima bez formalnog obrazovanja, ali isključivo u IT sektoru, uz uvjet radnog iskustva od najmanje tri godine. Nositelji Plave karte moraju zarađivati najmanje 1,5 puta prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.
Novosti u zapošljavanju stranih radnika
Jedna od novosti je mogućnost zapošljavanja stranih radnika samo ako test tržišta rada pokaže da nema raspoloživih domaćih radnika s traženim vještinama. Dozvole za boravak i rad sada se mogu izdati na tri godine, dok će sezonski radnici moći raditi do devet mjeseci, a izdavat će im se biometrijska isprava.
Strani radnici će sada morati dokazati svoje kompetencije za deficitarna zanimanja, što prije nije bilo potrebno, a to mogu učiniti radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju. Ova promjena naišla je na kritike Hrvatske udruge turizma, koja smatra da je to dodatno opterećenje za poslodavce.
Uvjeti za poslodavce i rigorozne kazne
Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike morat će poštovati omjer domaćih i stranih zaposlenika, s posebnim uvjetima za deficitarna zanimanja. Također, uvedeni su stroži uvjeti za poslodavce, uključujući obvezno zapošljavanje najmanje jednog domaćeg radnika na puno radno vrijeme u proteklih godinu dana.
Najkontroverznija izmjena je uvođenje zadužnica – novčanog jamstva koje poslodavci moraju uplatiti za radnike iz migracijski rizičnih zemalja. Ovo financijsko osiguranje koristi se za pokrivanje troškova povratka radnika u matičnu zemlju, a poslodavci su izrazili nezadovoljstvo ovim opterećenjem.
Kazne za poslodavce koji ne poštuju pravila kreću se od 5000 do 20.000 eura za pravne osobe, dok se za fizičke osobe kazne kreću od 2000 do 6000 eura.
Izvor: glasistre.hr