Porezna uprava objavila podatke o rezultatima bojkota

Koliko je pala potrošnja u dane bojkota?

Porezna uprava usporedila je četiri petka u kojima su se održavali bojkoti s petkom 17. siječnja, koji je poslužio kao referentni dan bez bojkota.

Prvi bojkot (24. siječnja) – najsnažniji učinak

• Broj računa manji za 29%, ukupna potrošnja pala za 31%.

Drugi bojkot (31. siječnja)

• Broj računa manji za 21%, ukupna potrošnja pala za 23%.

Treći bojkot (7. veljače)

• Broj računa manji za 9%, ukupna potrošnja pala za 10%.

Četvrti bojkot (14. veljače) – najmanji pad

• Broj računa manji za 7%, ali ukupna potrošnja čak i veća za 1%.

Što to znači?

• Prvi bojkot (24. siječnja) bio je najuspješniji, s padom potrošnje od 31%. To znači da su građani tada najviše izbjegavali kupovinu.
• Drugi bojkot (31. siječnja) imao je nešto manji učinak, s padom potrošnje od 23%, ali je još uvijek bio značajan.
• Treći bojkot (7. veljače) pokazao je slabiji učinak, s padom potrošnje od 10%, što ukazuje na smanjeni interes građana za sudjelovanje u akciji.
• Četvrti bojkot (14. veljače) gotovo da nije imao utjecaj, jer iako je broj računa bio manji za 7%, ukupna potrošnja je čak blago porasla za 1%. To sugerira da su građani ili odustali od bojkota ili samo odgodili veće kupovine na taj dan.

Bojkoti su imali najveći učinak na početku, no njihova učinkovitost je padala iz tjedna u tjedan. Iako su prvi i drugi bojkot doveli do osjetnog smanjenja prometa, kasniji su imali sve slabiji učinak, što znači da građani nisu dugoročno promijenili navike kupovine.

Četvrti bojkot pokazao je da kupci nisu značajno smanjili potrošnju, što dovodi u pitanje može li ovakva akcija dugoročno utjecati na cijene ili samo privremeno smanjiti dnevni promet trgovina.

Izvor: Porezna uprava