Nasilje nad ženama i dalje veliki problem u društvu

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj obilježava se svake godine, u znak sjećanja na tragediju koja se dogodila 22. rujna 1999. na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Tada je nasilni suprug ubio svoju bivšu ženu Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a teško ranio sudsku službenicu Stanku Cvetković. Taj događaj postao je simbol borbe protiv nasilja nad ženama.

Unatoč naporima u proteklih 25 godina, nasilje nad ženama i dalje je prisutan problem u Hrvatskoj. Iako su zakoni prilagođeni kako bi prepoznali specifične oblike nasilja nad ženama, izazovi ostaju, a nasilje često biva tretirano kao pojedinačni incident, umjesto kao kontinuirani problem.

Nasilje nad ženama – društveni problem

Stručnjakinja Dunja Bonacci Skenderović ističe da naše društvo i dalje pokazuje visoku toleranciju na nasilje nad ženama, te da je potrebna veća svijest o tome koliko je ovo nasilje štetno za cijelo društvo. Prema njezinim riječima, nasilje se može spriječiti kroz edukaciju od najranije dobi, ali su ti procesi dugotrajni.

Njezina analiza intimnog partnerskog femicida u Hrvatskoj pokazala je da su u većini slučajeva počinitelji i žrtve bili u vezi, a femicidi su često planirani zločini motivirani gubitkom kontrole nad žrtvom. Analiza je također pokazala da se u 41% slučajeva femicid završio samoubojstvom počinitelja, što ukazuje na hitnu potrebu za prevencijom i boljom zaštitom žrtava.

Važnost prevencije i edukacije

Iako su zakoni pooštreni, Bonacci Skenderović naglašava da promjena zakona sama po sebi nije dovoljna za sprječavanje femicida. Ključno je provoditi mjere prevencije i zaštite te educirati institucije kako bi se prepoznali znakovi opasnosti i pravovremeno reagiralo. Unatoč pomacima u zakonodavstvu, sustav često ne prepoznaje rizike na vrijeme, što rezultira tragičnim ishodima.

Online nasilje kao sve veći problem

Uz fizičko nasilje, sve je prisutnije i online nasilje nad ženama. Prema riječima Anite Malenice iz Vijeća za elektroničke medije, sve više žena doživljava različite oblike nasilja na internetu, uključujući mizogini govor mržnje i dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka. Zbog toga je nužno raditi na osvještavanju i edukaciji javnosti, kao i na osnaživanju pravnog okvira koji bi adekvatno odgovorio na ove probleme.

Nasilje nad ženama ostaje ozbiljan društveni problem, a sustavni napori u prevenciji, edukaciji i zaštiti ključni su za smanjenje broja ovakvih tragičnih slučajeva.

Potreba za učinkovitim sustavom zaštite

Unatoč zakonodavnim promjenama i naporima civilnog društva, u praksi se često javljaju problemi u zaštiti žena žrtava nasilja. Kao što je istaknula pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, sustav se previše oslanja na penalnu politiku, umjesto da se usredotoči na prevenciju i edukaciju. Žrtve se često ne osjećaju dovoljno zaštićene, a mnoge prijave nasilja ne rezultiraju odgovarajućim mjerama protiv počinitelja.

Prvi kontakt sa sustavom, posebno s policijom, ključan je u procesu donošenja odluka žrtve, stoga je iznimno važno da institucije pokažu razumijevanje i empatiju. Nažalost, često se događa da žrtve nailaze na nerazumijevanje, a dugotrajni sudski postupci dodatno ih obeshrabruju.

Uloga civilnog društva u pružanju podrške

Civilne udruge igraju značajnu ulogu u pružanju podrške ženama koje su preživjele nasilje. Organizacije poput Udruge UZOR svakodnevno rade na senzibilizaciji javnosti i pružanju psihološke pomoći ženama. One također često surađuju s medijima kako bi podigle svijest o ovom problemu. Međutim, i dalje je potrebno mnogo više napora kako bi se osiguralo da svaka žrtva dobije odgovarajuću podršku i razumijevanje, bez obzira na to u kojem se dijelu sustava nalazi.

Potrebne promjene u primjeni zakona

Iako Hrvatska ima solidan pravni okvir koji se bavi problemom nasilja nad ženama, njegova provedba u praksi često je neadekvatna. Primjerice, zakoni koji propisuju mjere udaljenja počinitelja iz zajedničkog kućanstva ili istražni zatvor rijetko se provode. To rezultira time da mnoge žene nisu adekvatno zaštićene, a počinitelji ne budu adekvatno kažnjeni.

Stručnjaci se slažu da je potrebno jačati edukaciju svih koji sudjeluju u procesima zaštite žrtava – od policije, preko sudova do socijalnih službi. Samo kroz sustavno obrazovanje i podizanje svijesti možemo stvoriti društvo u kojem će nasilje nad ženama biti prepoznato i osuđeno, a žrtve zaštićene.

Borba protiv nasilja nad ženama – odgovornost cijelog društva

Nasilje nad ženama nije privatni problem, već pitanje od javnog interesa. Svaki pojedinac ima moralnu i građansku odgovornost prijaviti nasilje te osuditi svaki oblik zlostavljanja. Samo tako možemo stvoriti društvo u kojem vlada nulta tolerancija na nasilje.

Uz daljnju reformu zakona, potrebno je raditi na promjeni društvenih stavova i obrazaca ponašanja koji perpetuiraju rodno uvjetovano nasilje. Edukacija od najranije dobi, medijska senzibilizacija i javne kampanje ključni su elementi u borbi protiv ove ozbiljne društvene pošasti.

Izvor i detaljnije: Glas Istre