Specijalizirani helikopteri Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u prvih šest mjeseci djelovanja imali su 742 intervencije, odnosno četiri dnevno. Većina intervencija bila je sekundarnog tipa, gdje se helikopter podiže nakon što je kopnena hitna pomoć procijenila da je pacijentu potreban hitan zračni transport. U 41 slučaju radilo se o međubolničkom prijevozu, dok su samo 37 puta helikopteri prvi stigli na mjesto nesreće.
Najviše intervencija na jadranskim otocima
Timovi HHMS-a u Splitu su predvodili po broju intervencija (357), a slijede ih oni iz Rijeke s 331 intervencijom. Posebno su značajne intervencije na otocima, gdje su timovi najviše intervenirali na Rabu (107), Hvaru (99) i Malom Lošinju (95). Na kontinentalnom dijelu, gdje je cestovna infrastruktura bolja, broj intervencija bio je manji – u Zagrebu 40, a u Osijeku samo 14.
Učinkovitost sustava
HHMS je bio ključan za zbrinjavanje osoba s ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući kardiovaskularne bolesti, neurološke poremećaje, prometne nesreće i druge hitne situacije. Iako sustav funkcionira, stručnjaci upozoravaju da postoji prostor za poboljšanja, posebno u korištenju resursa na kopnu i boljoj povezanosti službi.
Helikopteri kao ključna pomoć u teško dostupnim područjima
Dimenzije helikoptera omogućuju im slijetanje na nepristupačnim terenima, kao što su Velebit i brojni otoci, čime je olakšan pristup kritično bolesnim osobama. Od početka rada, povećan je broj sletnih mjesta diljem zemlje, uključujući lokacije kao što su Umag, Pazin, Pula i Buje.
Sekundarni letovi i prostor za napredak
Iako HHMS helikopteri svakodnevno lete, stručnjaci navode da sustav vrijedan 62 milijuna eura još uvijek nije dosegnuo puni potencijal. Većina letova i dalje su sekundarni, što znači da pacijenti često ne dobivaju brzu skrb na terenu. Potreba za poboljšanjem koordinacije i educiranosti osoblja koje prima pozive istaknuta je kao ključni izazov za budućnost.
Izvor: Glas Istre