Kakva klima u budućnosti očekuje Hrvatsku?

Ovo ljeto donijelo je ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta, s dugotrajnim toplinskim valovima, žestokim olujama, sušama i poplavama koji su postali svakodnevica. Stručnjaci upozoravaju da su ovi događaji rezultat klimatskih promjena koje su se pokazale bržima i intenzivnijima nego što su predviđali računalni modeli. Godina 2024. mogla bi se pokazati kao prekretnica u svijesti o ozbiljnosti klimatskih promjena, zahtijevajući hitnu akciju.

U razgovoru za Zeleno liniju, profesor Branko Grisogono, stručnjak za dinamičku meteorologiju s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je da se preko 99% klimatskih promjena može pripisati ljudskom djelovanju. Kombinacija prirodnih pojava poput El Niña i aktivnosti poput emisije stakleničkih plinova i uništavanja šuma ubrzala je ove promjene. Posebno zabrinjava činjenica da visoke temperature ne samo da postaju češće, već i traju dulje te zahvaćaju veća područja.

Mediteran, uključujući Hrvatsku, posebno je pogođen ovim promjenama. Suše su sve češće, a toplinski valovi traju tjednima, što već uzrokuje promjene u poljoprivredi. Tradicionalne kulture poput kukuruza postupno će nestajati, dok će suptropske biljke postati uobičajene. Ove promjene bit će najizraženije u Dalmaciji, koja postaje sve sušnija i toplija.

Posljedice klimatskih promjena su dalekosežne. Nedostatak oborina, porast temperature i učestale oluje već utječu na tlo, bioraznolikost i pojavu invazivnih vrsta. Ugrožena područja nisu samo Mediteran, već i Arktik, Sjeverni Sibir, Kanada, Australija i Kalifornija.

Profesor Grisogono upozorava da je nužna hitna i učinkovita reakcija na klimatske promjene. Međutim, izrazio je nezadovoljstvo trenutnim odgovorom Hrvatske, ocijenivši domaću politiku prema klimatskim izazovima s niskom ocjenom od 2,5. Bez proaktivnog pristupa i suradnje između različitih sektora, Hrvatska bi se mogla suočiti s ozbiljnim izazovima u budućnosti.

Izvor: vijesti.hrt.hr