Kako prepoznati medicinsko omalovažavanje i zaštititi se

Mnogi su barem jednom osjetili da ih liječnik ne shvaća ozbiljno ili da umanjuje njihove simptome. Kada se to događa sustavno, riječ je o medicinskom omalovažavanju – fenomenu u kojem zdravstveni djelatnici ignoriraju, odbacuju ili pogrešno tumače simptome pacijenata. Ova praksa može dovesti do zakašnjelih dijagnoza, nepotrebne patnje i pogoršanja zdravstvenog stanja.

Iako se medicinsko omalovažavanje može dogoditi bilo kome, istraživanja pokazuju da najčešće pogađa žene, osobe druge boje kože i pripadnike marginaliziranih skupina. Njihove tegobe liječnici češće pripisuju stresu, anksioznosti, tjelesnoj težini ili dobi, umjesto da ih temeljito ispitaju i obrade.

Kako prepoznati medicinsko omalovažavanje?

Pacijent može posumnjati da ga liječnik ne shvaća ozbiljno ako primijeti sljedeće situacije:

Simptomi se automatski pripisuju psihološkim faktorima – Ako vam liječnik bez dodatnih pretraga kaže da su vaši problemi posljedica stresa, tjeskobe ili depresije, a vi imate osjećaj da nešto nije u redu, možda je riječ o omalovažavanju.
Vaša zabrinutost se ne uvažava – Ako liječnik ignorira ili umanjuje vaše simptome rečenicama poput „To vam je u glavi“ ili „To je normalno za vaše godine“, mogao bi previdjeti ozbiljan zdravstveni problem.
Liječnik vas često prekida ili ne sluša – Ako tijekom pregleda imate osjećaj da se vaše mišljenje ne uzima u obzir ili da liječnik ne obraća pažnju na ono što govorite, to je znak za uzbunu.
Odbijaju se potrebne pretrage – Ako liječnik odbija dati uputnice za dodatne pretrage i dijagnostiku unatoč vašim simptomima, možda je potrebno potražiti drugo mišljenje.
Okrivljavanje pacijenta – Ako vam liječnik kaže da su vaši simptomi posljedica tjelesne težine, prehrane ili načina života, a pritom ne istražuje dublje moguće uzroke, postoji mogućnost da vas ne tretira s punom pažnjom.

Kako se zaštititi?

Ako osjećate da vaš liječnik ne uzima vaše simptome ozbiljno, postoje načini kako se zaštititi i osigurati odgovarajuću skrb:

• Vodite bilješke o simptomima – Zapisujte kada su počeli simptomi, koliko često se javljaju, kako izgledaju i što ih pogoršava ili ublažava. Konkretni podaci mogu pomoći u razgovoru s liječnikom.
• Postavljajte pitanja – Ne bojte se tražiti dodatna objašnjenja. Pitajte liječnika zašto smatra da nisu potrebne daljnje pretrage i što bi bilo potrebno da ih odobri.
• Zatražite drugo mišljenje – Ako se ne osjećate saslušano, konzultirajte drugog liječnika. Drugo mišljenje može biti ključno u otkrivanju pravog uzroka problema.
• Povedite nekoga sa sobom – Prijatelj ili član obitelji može vam pomoći u komunikaciji s liječnikom i potvrditi vaše simptome. Često prisutnost druge osobe mijenja način na koji liječnici pristupaju pacijentima.
• Budite uporni – Ako imate osjećaj da nešto nije u redu, nastavite tražiti odgovore. Ne odustajte od svoje zdravstvene brige samo zato što vam je rečeno da „nije ništa ozbiljno“.

U konačnici, svaki pacijent zaslužuje da ga se sasluša i da dobije odgovarajuću medicinsku skrb. Ako imate osjećaj da vaš problem nije adekvatno procijenjen, važno je preuzeti inicijativu i zaštititi svoje zdravlje.

Izvor: Glas Istre