Jadran održava bioraznolikost unatoč rekordnim temperaturama

Prema podacima s automatske plutače Državnog hidrometeorološkog zavoda u Dubrovniku, jučer je u 17 sati zabilježena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijusa, koja je potom još malo porasla na 29,8 stupnjeva.

Povećanje temperature mora za 5 stupnjeva na površini i 1 stupanj u dubini utječe na morski ekosustav i može izazvati neželjene promjene. Ipak, Jadransko more još uvijek zadržava svoju izvornu bioraznolikost.

Zagrijavanje i utjecaj na morski svijet

Ovo zagrijavanje, koje traje već tjednima, podiglo je površinsku temperaturu Jadrana na vrijednosti oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine, prema podacima Europske službe za more. Znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković navodi da će rekordne temperature mora trajati dok toplinski val ne popusti, a moguće olakšanje može donijeti jača bura koja bi snizila temperature mora uz obalu.

Promjene u dubljim dijelovima mora predstavljaju dodatni problem jer toplina s površine može dalje zagrijavati cijeli vodeni stupac, što utječe na biljni i životinjski svijet, posebno na manje pokretne vrste koje su manje prilagodljive velikim promjenama temperature. Jedna od posljedica zagrijavanja je i porast razine mora.

Dolazak novih vrsta

Od 1990-ih godina kontinuirano se mjere temperature otvorenog mora na dubinama od 200 do 800 metara, koje su u posljednjih 30 godina porasle za jedan stupanj. Zabilježeno je i prisustvo novih vrsta koje dolaze s toplijim strujama, ali se mnoge ne uspijevaju zadržati tijekom zime. Unatoč ovim promjenama, Jadransko more i dalje održava visoku biološku raznolikost, a domaće vrste uspješno kontroliraju populacije pridošlica, ističe morska biološka oceanografkinja.

U posljednja tri desetljeća zabilježen je dolazak 46 novih vrsta riba u Jadran, gdje sada živi više od 460 vrsta. Među invazivnim vrstama su vatrenjača iz Indo-Pacifika i plavotočkasta trumpetača, koja je jedna od najubojitijih.

Utjecaj na kemiju mora

Zagrijavanje mora utječe i na kemiju mora, posebice na količinu otopljenog kisika u dubljim slojevima, koja se smanjuje. Ova pojava nije ograničena samo na Jadran, već je prisutna širom svijeta.

Znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću predvidjeti buduće događaje, ali ako se trend rasta temperature mora nastavi, Jadran bi mogao postati stanište za toplovodne vrste, dok bi domaće vrste mogle biti potisnute. No, za sada nema razloga za neposrednu zabrinutost.

Izvor: morski.hr