Hrvatska i dalje na dnu EU-a po stvarnom blagostanju

Prema najnovijim statistikama, Hrvatska po bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika doseže 76 posto prosjeka Europske unije, ali taj pokazatelj ne odražava uvijek stvarno blagostanje građana. Bolji uvid u životni standard pruža indeks stvarne individualne potrošnje (SIP), koji mjeri stvarnu potrošnju dobara i usluga u kućanstvima.

Na dnu ljestvice SIP-a

Dok je Hrvatska po BDP-u per capita na razini Poljske i Mađarske (77 posto prosjeka EU-a), po SIP-u je među najlošijima, uz Estoniju i Bugarsku. SIP također iznosi 76 posto prosjeka EU-a, što ukazuje na značajne razlike između ekonomskih aktivnosti i stvarnog standarda građana. Hrvatska spada među zemlje s najnižom razinom individualne potrošnje, zajedno s Grčkom, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom.

Ekonomski rast nije dovoljan

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković objašnjava kako BDP pokazuje ekonomsku aktivnost, ali zbog razlika u cijenama u različitim zemljama on ne prikazuje stvarnu kupovnu moć. SIP, s druge strane, mjeri koliko građani doista mogu potrošiti iz ekonomskog rasta. "Često se čuje kako građani kažu da ne osjećaju rast, a razlog leži u niskoj stvarnoj potrošnji," kaže Vušković. Unatoč rastu BDP-a od 3,8 posto, Hrvatska još uvijek zaostaje po stvarnom blagostanju.

Kontinuirani rast uz izazove

Posebni savjetnik premijera, dr. Zvonimir Savić, naglašava da Hrvatska kontinuirano povećava SIP u posljednjih šest godina. Dok je 2018. SIP iznosio 65 posto prosjeka EU-a, 2023. dosegnuo je 76 posto. Iako taj rast nije brz kao u nekim članicama EU-a, Hrvatska bilježi stabilan uzlazni trend bez većih padova.

Savić ističe kako je Hrvatska jedna od samo tri zemlje u EU-u koje imaju stalan rast SIP-a u posljednjih šest godina, dok su mnoge druge zemlje doživjele oscilacije. Ipak, Hrvatska je i dalje 24 posto ispod prosjeka EU-a po individualnoj potrošnji, smještajući se uz zemlje poput Latvije, Estonije i Mađarske, dok su Italija i Cipar na razini prosjeka, a Luksemburg predvodi s 137 posto prosjeka EU-a.

Hrvatska ima potencijal za daljnji napredak, ali kako bi smanjila jaz prema razvijenijim članicama EU-a, potrebno je ostvariti veće ekonomske skokove i dodatno podići životni standard svojih građana.

Izvor: Glas Istre