Hrvati troše sve više, ali što to znači za budućnost?

Rast cijena tema je koja već više od dvije godine dominira diljem Europe i svijeta. Visoka inflacija, koja je problem za države i ekonomske analitičare, stvara stres i financijsku nesigurnost među građanima. U Hrvatskoj, unatoč rastu cijena, potrošnja građana bilježi značajan porast.

Prema službenim podacima, građani Hrvatske potrošili su nekoliko milijardi eura više u trgovinama tijekom prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine. Broj izdanih računa također je znatno porastao, što je rezultiralo nezapamćenim prihodima za državni proračun.

Rekordna potrošnja usprkos rastu cijena

Plaće su u Hrvatskoj tek prošle godine počele rasti brže od cijena, što je dovelo do toga da se ove godine troši znatno više nego prije pandemije. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su snažno porasle, sada su iznad prosjeka Europske unije. To je dovelo do toga da građani mjesečno troše oko 810 milijuna eura više u trgovinama nego prije pandemije, što je, zajedno s uspješnom turističkom sezonom, podiglo potrošnju na rekordne razine.

Porast broja računa i potrošnje

Podaci iz sustava za fiskalizaciju pokazuju da je broj izdanih računa mjesečno veći za 8,4 milijuna u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. To upućuje na rast realne potrošnje u trgovinama, koji nije isključivo rezultat turizma, već i pojačane domaće potrošnje.

Država kao glavni dobitnik

Veća potrošnja građana najviše koristi donosi državi. Prihodi od poreza na robu i usluge, kao što su PDV i trošarine, čine gotovo polovicu proračunskih prihoda Hrvatske. Od 2019. do ove godine prihodi su porasli s 9,2 milijarde eura na planiranih 16,12 milijardi eura, što predstavlja golem rast.

Povećani prihodi omogućili su državi da podigne plaće u javnom sektoru, što je dovelo do rasta prosječne plaće u Hrvatskoj za 124 eura. I dok trgovci ostvaruju značajnu dobit, a država bilježi neviđene prihode, građani troše sve više, kao da nema sutra.

Rizik od prevelikog zaduživanja

Unatoč prividno idiličnoj situaciji, rast potrošnje dolazi uz veliki rizik. Građani se sve više zadužuju, posebno kroz gotovinske kredite, koji su porasli za 2 milijarde eura u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska narodna banka upozorava da prevelik rast zaduženja, posebno zbog nenamjenskih kredita, predstavlja značajan financijski rizik u budućnosti.

Pitanje je koliko će Hrvatska i njezini građani biti spremni za "loše godine", s obzirom na to da se trenutni viškovi koriste za povećanje plaća u javnom sektoru, umjesto za otplatu javnog duga. Trošenje bez obzira na budućnost može biti kratkovidno i opasno.

Izvor i detaljnije: index.hr