Europski zakon o obnovi prirode stupio na snagu s ciljem vraćanja staništa u prirodno stanje

U nedjelju je na snagu stupio europski Zakon o obnovi prirode, koji ima ambiciozan cilj vratiti prirodna staništa diljem Europske unije u njihovo izvorno stanje. Ovaj zakon predstavlja ključni korak u naporima EU-a za očuvanje okoliša, s planom da se obnovi najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja do 2030. godine, te narušeni ekosustavi do 2050. godine.

Glavni ciljevi zakona
Zakon o obnovi prirode obuhvaća širok spektar aktivnosti, uključujući obnavljanje šuma, ponovnu revitalizaciju močvara te vraćanje rijeka u njihovo prirodno stanje slobodnog toka. Prema podacima Europske unije, oko 80 posto staništa trenutno se nalazi u lošem stanju, dok je 10 posto vrsta pčela i leptira suočeno s prijetnjom izumiranja. Također, 70 posto tla u Uniji je degradirano.

Kontroverze i izazovi
Unatoč svojim plemenitim ciljevima, Zakon je izazvao brojne kontroverze, posebno među poljoprivrednicima koji strahuju od mogućih teških ograničenja u svom radu. Europska komisija naglasila je da će svaka država članica samostalno odlučiti koje će konkretne mjere provoditi na svom teritoriju, što otvara prostor za prilagodbu specifičnim potrebama i izazovima svake zemlje.

Dugotrajne rasprave i ublažena verzija zakona
Zakon o obnovi prirode bio je predmet duge i burne rasprave među europskim zastupnicima. Na kraju je usvojena ublažena verzija zakonskog teksta, nakon što je većina glasova podržala kompromisni prijedlog koji omogućuje provedbu ključnih mjera uz određene prilagodbe kako bi se smanjio negativan utjecaj na poljoprivrednike i druge pogođene sektore.

Zakon o obnovi prirode predstavlja važan korak naprijed u očuvanju okoliša, no njegova provedba ovisit će o suradnji i fleksibilnosti između država članica kako bi se postigli željeni ciljevi uz minimalne negativne posljedice za lokalne zajednice i gospodarstvo.