Bojkot trgovina iz Hrvatske proširio se regijom, potrošači ljuti zbog rasta cijena

Rastuće cijene osnovnih proizvoda u supermarketima izazvale su val nezadovoljstva među potrošačima, koji su odlučili djelovati – bojkotom trgovina. Inicijativa koja je krajem siječnja započela u Hrvatskoj brzo se proširila na zemlje jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku.

Kako je sve počelo?
Bojkot trgovina pokrenula je Facebook grupa "Halo, inspektore", uz podršku skupina za zaštitu potrošača, sindikata, političkih stranaka i čak ministra gospodarstva. Cilj akcije bio je poslati jasnu poruku trgovcima i proizvođačima – cijene su previsoke i potrošači više ne mogu šutjeti.

Prvi bojkot u Hrvatskoj bio je usmjeren na velike trgovačke lance poput Lidla, Eurospina i Konzuma, a s vremenom su se proširile i druge akcije koje su obuhvatile i ljekarne, pekarnice, kafiće i restorane.

Što kažu podaci?
U Sjevernoj Makedoniji promet u osam najvećih trgovačkih lanaca pao je gotovo 47% tijekom prvog bojkota, dok je u Crnoj Gori zabilježen pad prihoda najvećih maloprodajnih lanaca za više od 56%. Ipak, trgovci su sljedećih dana nadoknadili gubitke jer su kupci odgodili, ali ne i potpuno obustavili kupovinu.

U Srbiji je organizacija potrošača "Efektiva" pokrenula novi bojkot 10. veljače, ciljajući pet velikih lanaca, dok su u BiH potrošači 7. i 8. veljače također odlučili ne ulaziti u supermarkete.

Može li bojkot donijeti promjene?
Pritisak javnosti natjerao je političare na reakciju – vlasti u BiH obećale su zamrzavanje cijena za 50 proizvoda, dok je hrvatska vlada proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama.

No, ostaje pitanje hoće li bojkot dugoročno utjecati na cijene ili će trgovci jednostavno pronaći način da nadoknade gubitke. Unatoč tomu, jasno je da je nezadovoljstvo potrošača doseglo vrhunac, a ovaj pokret pokazao je da građani nisu spremni pasivno prihvatiti stalna poskupljenja.

Izvor: ipress.hr