Hrvatska

Banke bilježe rekordne profite, ali porez na ekstraprofit i dalje nije u planu

Objavljeno: 06.09.2024.

Banke u Hrvatskoj ove su godine ostvarile više od 800 milijuna eura dobiti, čime nastavljaju trend rasta započet prošle godine kada su udvostručile svoje prihode u usporedbi s 2022. No, unatoč ovim rekordnim iznosima, Vlada još uvijek nije poduzela korake prema uvođenju poreza na ekstraprofit banaka, iako je 12 članica Europske unije već krenulo tim putem.

Hrvatska narodna banka (HNB) dodatno potiče rast dobiti banaka isplatom kamata, koje su prošle godine iznosile gotovo pola milijarde eura, a slično se očekuje i ove godine.

Rasprava o porezu na ekstraprofit bez konkretnih zaključaka
Premda su ekonomski stručnjaci, poput Viktora Viljevca s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, istaknuli da nitko nije predvidio ovakav skok profita banaka nakon uvođenja eura, Vlada je ipak odlučila ne uvoditi porez na ekstraprofit. Unatoč razmatranju ove mjere, zaključeno je da to nije smjer kojim se žele kretati.

S druge strane, dio političkih stranaka i dalje zagovara uvođenje takvog poreza, smatrajući da je to pravedan potez, s obzirom na to da HNB odustaje od dijela sredstava u korist banaka, a država ne poduzima nikakve mjere. Primjerice, Branko Grčić (SDP) naglašava da novac dolazi bankama "bez zasluga", dok Damir Bakić (Možemo!) ističe da je oporezivanje ekstraprofita već uvedeno u drugim zemljama u okruženju i da bi trebalo slijediti njihov primjer.

Argumenti protiv poreza i pozivanje na tržišnu ekonomiju
S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ističe da bi uvođenje poreza na ekstraprofit bilo nepravedno prema bankama koje su unaprijedile svoju efikasnost poslovanja. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, navodi da banke uspješno smanjuju omjer troškova prema prihodima te bi kažnjavanje povećane profitabilnosti bilo protivno načelima tržišne ekonomije.

Vlada je 2022. godine jednom uvela porez na ekstraprofit, obuhvaćajući tvrtke s prihodom većim od 300 milijuna kuna. No, iako se procjenjuje da je proračunska rupa sada veća od 1,5 milijardi eura, takve mjere više nisu u razmatranju.

Izvor: n1info.hr